Čudna ‚hrvatska ljubav‘: Stigmatiziranje vlastitog naroda

Hrvatski premijer Andrej Plenković u posjetu je Mostaru i predsjedatelju Predsjedništva BiH Draganu Čoviću da, kako je to već prije navedeno, "uz puni pijetet prema žrtvama, ohrabri Hrvate u BiH". Obojica su predsjednici HDZ-a u svojoj zemlji, čije su nekadašnje ratne vlade, Hrvatske i HR HB, osuđene za suradnju u 'udruženom zločinačkom pothvatu' protiv Bošnjaka u BiH u predmetu 'Prlić i ostali'.

Otvorena pitanja

Niti jedan od predsjednika dva HDZ-a ne prihvaća da je njihovo nekadašnje vodstvo vodilo loše politike te da je odgovorno za nedjela koja je presudio haški sud. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ide i korak dalje ističući kako se radi o presudi hrvatskom narodu i HVO-u te je stoga doveo u pitanje i europski put u BiH. Ovo je dovelo do otvorenih kritika od strane međunarodne zajednice u BiH.

Puno je otvorenih pitanja na koja se izbjegava odgovor: Hoće li cjelokupni hrvatski narod u BiH zbog politikanstva nositi zločinačku stigmu, gdje je istinski pijetet prema bošnjačkim žrtvama, zašto pravdu još uvijek čekaju hrvatske žrtve, gdje je suočavanje s lošim politikama prošlosti?

Hrvatska vlada je donekle ublažila svoja stajalšta nakon kritike europskh medija da je Plenković "jedini premijer od zemalja EU-a koji podržava zločince" i to izlazeći sa stavom kako Vlada "poštuje presudu haškog suda", ali da se ne slaže u "nekim dijelovima koji aludiraju na odgovornost hrvatskog vodstva". Sudeći prema ozračju pri dočeku hrvatskog premijera u Mostaru, to je još više unijelo nemir među Hrvatima u BiH, jer hrvatska vlada ovdje nije spomenula i vodstvo Herceg-Bosne. 

‚Hrvati za sve krivi, a njihove žrtve još traže pravdu‘

"Hrvatska prije svega stoji uz BiH, stoji uz Hrvate u BiH. Učinit ćemo sve da Hrvati ovdje budu dugoročno ravnopravan narod i da se poštuje ta jednakopravnost između tri naroda ovdje. Razgovarati ću s Hrvatskim narodnom saborom, naravno, uvijek uz puni pijetet i sućut prema žrtvama i zločinima koji su se dogodili vezano uz ovu presudu, ali i svih ostalih zločina u BiH", kazao je premijer Plenković u Mostaru, ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosača gdje je, iznad transparenta najave kazališnog hita 'Dame biraju', izvješena zastava s likom generala Slobodana Praljka.

Hrvatski stradalnik iz Udruge Grabovica 93. Josip Drežnjak, premijeru druge države predao je cjelokupnu dokumentaciju neprocesuiranih zločina Armije BiH nad nedužnim Hrvatima Drežnice i Grabovice.

"Sada su Hrvati za sve krivi, naše žrtve još traže pravdu, a već se spominju na desetine optužnica protiv pripadnika HVO-a", moglo se čuti ispred Kosače.

Plenković se nije sastao s bošnjačkim stradalnicima

No, Plenković se nije sastao s bošnjačkim političkim predstavnicima kao niti predstavnicima stradalnika. S druge strane Bošnjaci i dalje, kako se čini, očekuju ispriku hrvatskog vodstva ali i - priznanje.

"Republika Hrvatska, kao i ovdašnje hrvatsko vodstvo, imaju samo jednu pametnu mogućnost - prihvatiti hašku presudu i distancirati se od pogrešnih politika HDZ-a 90-tih. Izlaz je u katarzi, a ne u negiranju krivnje. Ovo posebno govorim zbog činjenice da je Hrvatska članica EU-a i NATO-a", za Deutsche Welle komentira Edin Batlak iz bošnjačkog Udruženja logoraša Mostara.

On smatra da je hrvatski premijer prvo trebao posjetiti Sarajevo i sastati se sa članovima Predsjedništva BiH. "Kao nikada do sada potreban je dijalog i posjet svim predstavnicma, posebno bošnjačkim, dok posjet samo jednom narodu, nažalost, u ovom trenutku izaziva podozrivost i sumnju", kaže Batlak.

Odgovarajući na pitanje može li se presuda haškoj šestorci promatrati kao presuda Hrvatima u BiH, on izričito tvrdi - ne.

"Svaki pokušaj poistovjećivanja s hrvatskim narodom je zloban i evidentno je da, zbog svojih političkih interesa i pojedinačnih zločina, pojedinci žele stigmatizirati vlastiti narod. Hrvati i Bošnjaci nikada nisu bili u sukobu osim u posljednjem ratu, a javna je činjenica da su se mnogi Bošnjaci zajedno sa Hrvatima borili u BiH. Oduvijek smo bili upućeni jedni na druge i tako će biti u budućnosti", zaključuje Batlak.

Nema distanciranja od prošlih politika i isprike

I profesor Sveučilišta u Mostaru, akademik, prof.dr. Slavo Kukić je sličnog stava, jer drži kako se ne može govoriti o bilo kakvom distanciranju od prošlih politika.

"I u tome je, a ne u brizi za Prlića i ostale, razlog halabuke koja se nakon haške presude proizvodi. Kada bi današnji lideri HDZ-a, i bh i hrvatskoga, bili svjesni činjenice da su njihovi prethodnici vlastiti narod suludom ideološkom matricom gurali u propast - onda bi se u odnosu na takvu politiku, a zbog budućnosti tog istog naroda, distancirali. Nažalost, sve upućuje na zaključak da u njima ne postoji ni zrno mudrosti, a ni spremnosti da to učine. Rješenje je jedino u odluci Hrvata da im se, zbog vlastite budućnosti, okrenu leđa, jednom zauvijek", komentira ovaj profesor za DW.

Profesor Slavo Kukić ocjenjuje da je posrijedi održavanje političkog utjecaja i vlasti i to, kako kaže, i po cijenu guranja u provaliju vlastitog naroda. "A takve ideologije, da smo načistu, nemaju nikakve veze sa hrvatskim narodom", zaključuje profesor.

O suočavanju s istinom i prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije, u svojoj posljednjoj kolumni piše i njegov kolega, prof.dr.sc. Mile Lasić koji, između ostaloga, tvrdi da i posljednja presuda ICTY-ja u slučaju 'Prlić i ostali' pokazuje da skoro izvjesno neće doći do suočavanju s istinom o prošlosti.

"A bez tog suočavanja ne može doći ni do pomirenja između Hrvata i Bošnjaka (i Srba), ni do boljih odnosa BiH i Republike Hrvatske (i Republike Srbije). Volio bih da se varam u procjeni, ali bojim se da je i sveukupan 24. godišnji rad ICTY-ja bio popriličito  uzaludan i da je definitivno propuštena šansa da se uskoro započne unutar svih zaraćenih strana suočavanje s vlastitim grijesima u prošlosti, bez čega nema ni početka izgradnje kritičke kulture sjećanja s drugačijim, kompleksnijim pristupom prošlosti, historiji i povijesti, tj. karakteru rata u bivšoj SFRJ, u Hrvatskoj i u BiH. A prava je šteta što je skoro izvjesno da više i neće doći do procesuiranja niza većih i manjih 'udruženih zločinačkih poduhvata' ni na međunarodnim ni na domaćim sudovima", sa dozom skepticizma, tvrdi profesor Lasić.