10 godina AfD: Desničarska oporbena stranka

Sa stajališta Alternative za Njemačku (AfD), postoji mnogo razloga za slavlje okruglog jubileja: ​​stranka je u Bundestagu od 2017. i sada je u 15 od 16 državnih parlamenata. Prema anketama, AfD trenutno ima između 13 i 15 posto birača; u nekim istočnonjemačkim saveznim zemljama podrška je daleko veća.

"AfD je postao stalna pojava u njemačkom stranačkom sistemu, u kojemu je prije bolno nedostajala izrazito liberalno-konzervativna snaga", napisala je kopredsjednica AfD-a Alice Weidel u odgovoru na pitanje DW-a.

"Ekstremist, antisemit i rasist"

Stranka je službeno osnovana 6. februara 2013. godine. AfD je postao mjesto okupljanja ljudi s desničarskim stavovima kojima su desničarske otcijepljene partije bili previše ekstremne i koji su okrenuli leđa demokršćanima. Od tada se AfD iz "kvaziprofesorske stranke" razvio u "sveukupno desničarsku ekstremističku stranku" koja je danas "ekstremistička, antisemitska i rasistička", kaže politologinja Ursula Münch u intervjuu za DW.

U svojim ranim danima, AfD je bila stranka koja je kritizirala euro kao i tadašnju politiku spašavanja eura kancelarke Angele Merkel. U septembru 2012. osnovana je "Wahlalternativa 2013" kao preteča AfD-a. Profesor ekonomije Bernd Lucke, novinar Konrad Adam i bivši član CDU Alexander Gauland osnovali su Alternativu za Njemačku (AfD). 

Radikalizacija od 2015. godine

AfD je od početka imao tri struje: ekonomski-liberalnu, nacionalno-konzervativnu i desničarsko-populističku. Dvojica od trojice utemeljitelja stranci su odavno okrenula leđa. To je također konstanta u AfD-u: česta promjena vodstva. Politologinja Münch kaže za DW da je ona "pretežno podijeljena stranka koja stalno mora voditi bitke između vodstva i baze".

AfD je u početku krenuo s tržišno-liberalnim ekonomskim programom. Radikalizacija stranke počela je kada sustotine hiljada ljudi od 2015. krenule u bijeg u Njemačku jer su tražili zaštitu zbog rata u Siriji. Jedan od osnivača Alexander Gauland jednom je ovo vrijeme nazvao "poklonom" za stranku. Ton protiv vlade Angele Merkel postajao je sve oštriji. Tako se tadašnja čelnica stranke Frauke Petry izjasnila za sprječavanje prelaska izbjeglica preko granice ako je neophodno i upotrebom oružja. Petry je također napustila stranku prije mnogo godina.

Početkom jula 2018. tadašnji šef Kluba poslanika stranke u Bundestagu Alexander Gauland relativizirao je nacističko doba koje je stajalo života šest milijuna Židova. Na jednom stranačkom okupljanju je rekao: "Hitler i nacisti samo su ptičji izmet u više od 1000 godina uspješne njemačke povijesti." Politologinja Münch smatra da je za uspjeh AfD-a zaslužna i činjenica da "takve radikalne izjave dio stanovništva dobro prihvaća. Prema motu: Vjerojatno će još biti dopušteno to reći!" 

Ovakve i slične izjave natjerale su njemačke sigurnosne organe na akciju. Savezni ured za zaštitu ustava - odnosno domaća tajna služba - cijelu je stranku u martu 2021. klasificirala kao "sumnjivi slučaj desnog ekstremizma". Prema Uredu za zaštitu ustava, nacionalistička podskupina AfD-a poznata kao "Der Flügel" dokazano je desničarsko ekstremistička. Od tada predstavnici obavještajne službe smiju promatrati njezine predstavnike. To znači da su načelno mogući i prikriveni istražitelji i prisluškivanje telefonskih razgovora. Ovo je "očito stranačko instrumentaliziranje tajne službe", kaže čelnica stranke Weidel za DW. AfD je, kaže politologinja Ursula Münch, u velikoj mjeri postala krajnje desna stranka.

Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap proveo je, povodom jubileja AfD-a, anketu o tome kako Nijemci vide stranku. Troje od četvero ispitanika smatra da se AfD nedovoljno distancira od desničarskih ekstremističkih pozicija. 

AfD – muška stranka

AfD ima gotovo 80.000 članova. SPD, stranka s najviše članova u zemlji, ima oko 380.000. Više od 80 posto članova AfD-a su muškarci. Reprezentativno online istraživanje koje je provela Zaklada Bertelsmann u ljeto 2020. pokazalo je da 29 posto birača AfD-a ima desno ekstremističke stavove. Ksenofobija, antisemitizam i sklonost autoritarnim režimima puno su rašireniji među biračima AfD-a nego među pristašama drugih stranaka.  

Jedan od primjera je Rusija koja posljednjih godinu dana vodi brutalan agresorski rat protiv Ukrajine. Kopredsjednica Alice Weidel protivi se izvođenju Vladimira Putina pred sud za ratne zločine ili nametanju sankcija Rusiji. Stranka je od samog početka izjašnjavala protiv isporuke oružja Ukrajini. To je ratnohuškačko, navodi stranka. Čelnica stranke Weidel kritizirala je njemačku isporuku tenkova Leopard Ukrajini nazivajući je "fatalnom odlukom".

Stav AfD-a o ukrajinskom ratu zanimao je i istraživače u Infratest dimapu. Rezultat njihove ankete pokazuje da se po tom pitanju posebno razlikuju stavovi u Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj. Samo 13 posto zapadnih Nijemaca smatra da je dobro što AfD pokazuje razumijevanje za ruske pozicije u ukrajinskom ratu. Na istoku ih je gotovo dvostruko više; odnosno 25 posto. 

Cilj: Izaći iz oporbe – u vladu

AfD teži moći. Međutim, ona još nije učestvovala u radu vlade. Sada se konačno želi izvući iz uloge oporbe u parlamentima. Na saveznom nivou joj to vjerojatno neće uspjeti. Ali AfD računa sa šansama u istočnim njemačkim saveznim državama. Tamo redovito ostvaruje izborne rezultate iznad 20 posto. Osobito u regijama u ruralnim područjima. Prema anketama, ona je čak i najjača stranka u istočnonjemačkim pokrajinama Saskoj i Tiringiji. Tamo se – kao i u Brandenburgu – iduće godine održavaju izbori. Šefica stranke Weidel vidi svoju šansu. "Sudjelovanje u formiranju vlada bit će sljedeći logičan korak", rekla je ona za DW. CDU bi, kako kaže, tada mogao postati koalicijski partner. Međutim, konzervativci su isključili takve koalicije. Čak i odlukom stranačkog kongresa.

To je jedna stvar, kaže politologinja Münch. No, u nekim tijelima CDU-a na nivou saveznih država već se "glasno i tiho" pitaju što je zapravo "tako loše" u AfD-u. Dođe li do koalicije AfD-a i CDU-a, "to će biti vrlo veliki konflikt za CDU", kaže Münch za DW.

6. februara AfD želi proslaviti svoju desetu obljetnicu. Proslava će biti u Königsteinu kod Frankfurta na Majni. Protiv proslave jubileja želi protestirati savez građana. AfD je "velika prijetnja demokraciji", pišu organizatori protesta.

Politologinja Ursula Münch ima drugačije viđenje rođendana desničarskih populista. To pokazuje stabilnost njemačke demokracije, kaže ona. Naš parlamentarni sustav, kaže ona, nije baš ono što AfD i drugi ekstremisti tvrde: "Naime izolirani elitni sustav". „Deset godina AfD-a pokazuje i promjenjivost našeg stranačkog sustava", kaže ona.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu