1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

060411 Russland Raumfahrt

12. april 2011

Rusija je do kraja 60-ih godina bila lider u astronautici. Vrhunac ruske dominacije bio je let prvog čovjeka u svemir - Jurija Gagarina (12.04.1961.) Nakon što je Amstrong kročio na Mjesec ulogu su preuzele SAD.

https://p.dw.com/p/10rIo
Sojuz, ponos inžinjera i aeronautičara
Sojuz, ponos inžinjera i aeronautičaraFoto: AP

Rusija od sredine 90-tih godina usko sarađuje sa Zapadom. Američki i evropski astronauti redovno sa ruskim kolegama lete u svemir. “Nosači raketa i svemirska letjelica tipa “Sojus” su izgrađeni 60-tih godina i još uvijek su sigurni”, kaže američki astronaut Ronald Garan. „Rakete Sojus i svemirske letjelice imaju veliki broj letova i malo problema. Ukoliko i dođe do problema, Rusi ga brzo rješavaju. Mislim da je riječ o veoma pouzdanom sistemu”, kaže Garan.

Flash-Galerie Juri Gagarin
Jurij gagarin je prvi čovjek koji je otputovao u svemir. Bilo je to rpije tačno 50. godina. (12.aprila 1961)Foto: picture alliance/dpa

Rusija je zbog nedostatka novca otkrila svemirski turizam. Prvi turista koji je odletio u svemir je bio američki milioner Dennis Tito. Bilo je to 2001. godine. Pošto Sojusova kapsula ima samo tri mjesta, ruski astronauti su morali ostati na zemlji. “To je iskustvo koje frustrira”, kaže kosmonaut Sergej Wolkow. "Moja generacija je time bila posebno pogođena. Za to smo se pripremali 10 godina. Međutim, umjesto nas su otišli drugi i za to su bili plaćeni. Država je izdvojila novac za naše treninge. Šteta je ne iskoristiti te ljudske resurse. Doduše, tada je bila prisutna akutna besparica, tako da je let svemirskog turiste Tita bila jedna vrsta spasa”, kaže Wolkow.

Vremena se mijenjanju

„Danas je situacija bolja“, kaže Igor Marinin, glavni i odgovorni urednik moskovskog stručnog časopisa „Nowosti kosmonawtiki“. U branšu povezanu za istraživanja u svemiru ponovo se sliva novac. Mnoge zemlje svoje satelite u svemir šalju ruskim raketama. Međutim, Marinin kaže da postoje dva osnovna problema.

"Prvo, postoje problemi u rukovodstvu. Smatram da je to važno. Niko ne formuliše ciljeve koji bi nas oduševili. Jedan od tih ciljeva bi mogao biti let na Mars. Drugi problem je personal. Ljude je potrebno dobro platiti kako bi iz drugih branši došli u astronautiku, kao što je bilo u vrijeme Sovjetskog saveza. Inžinjeri su tada zarađivali 20-30 posto više od kolega u drugim branšama”, sjeća se Marinin. Narednih godina bi se to moglo promijeniti.

Svemirski letovi postali su preskup „sport“

Flash-Galerie Space Shuttle Discovery Landung 09.03.2011
Nakon 134 leta u svemir, nakon niza uspješnih i istorijskih misija, dvije tragedije i 14 poginulih astronauta, Obamina administracija sada ukida letove shuttleovima i prednost u svemirskoj utrci prepušta Rusima.Foto: picture-alliance/dpa

Američka agencija za istraživanja u svemiru NASA ove godine van upotrebe stavlja svoje Space Shuttleove. Svaki let u svemir Amerikance je koštao 450 miliona dolara, a samo na lansiranje i raketno gorivo dosad su potrošili 60,6 milijardi dolara. Za Rusiju je to velika šansa. SAD nemaju vlastite svemirske brodove sa kojim bi astronauti mogli letjeti na međunarodnu svemirsku stanicu ISS, tako da je ovisna o ruskim transportnim kapacitetima. Rusija zna to iskoristiti i cijenu za američke astronaute je po letu uduplala na oko 55 miliona dolara.

Međutim, novac nije sve. „Rusija treba iskorititi svoju vodeću ulogu u svemiru i razviti nove rakete i svemirske brodove“, kaže Konstantin, 19. godišnji student moskovske stručne škole za izradu svemirske opreme. „Trebamo razvijati našu tehnologiju. Ukoliko to ne budemo radili, onda u toj oblasti nećemo moći napredovati“, kaže Konstantin.

Autor: Roman Goncharenko/Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Zorica Ilić