Abecedarij izbjegličkog udesa u Hrvatskoj

Hrvatska je u kontekstu izbjegličke krize dobila konačno i znanstveno utemeljeni internetski pojmovnik za dotičnu političku i socijalnu i međukontinentalnu pojavu. No zacijelo je pogrešno već i nazivati ju krizom. Znanstvenici s Instituta za etnografiju i folkloristiku (IEF) u Zagrebu tretiraju iregulizirane migracije izbjeglica s istoka i juga – one koje su, dakle, gurnute izvan zakona – kao složeniji društveni proces, a ne prolaznu anomaliju. Pojmovnik e-ERIM s gotovo stotinu obrađenih termina svakako bi im trebao pomoći u tome, ali i biti na ruku drugoj vrsti publike, one najšire.

Posrijedi je platforma s kraćim tekstovima o teorijskim i metodološkim pojmovima, akterima, mjestima, predmetima, događajima i svakodnevnim izrazima režima migracija na jugoistočnoj periferiji EU-a. Tekstovi su često praćeni fotografijom i videom. Dostupni su kroz tri vrste prikaza: abecednom, prostornom u vidu mape, i shematskom s obzirom na povezanosti unutar platforme. Samom se platformom nastoji tako javnosti predstaviti problemski strukturirane, a empirijski i teorijski utemeljene pojmove spomenutog režima na migrantskim rutama kroz Hrvatsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Pojmovi koji intrigiraju

Kratica ERIM inače označava znanstvenoistraživački projekt pri IEF-u, imena „Europski režim iregulariziranih migracija". Na pojmovniku je pak radio širi krug znanstvenika iz Zagreba i Ljubljane, te Beograda, s područja etnologije i kulturne antropologije, socijalnog rada, sociologije, muzikologije, istraživanja književnosti, itd. Ipak, zanimalo nas je kako na nj gledaju drugi stručnjaci, od onih koji nisu autori na ovom projektu, ali bi se mogli poslužiti njim. „Osim što je riječ o sadržajima koji su javno dostupni, jer je pristup jednostavan i besplatan, čitateljima je omogućeno da među ponuđenim pojmovima odaberu one koje ih zanimaju", mišljenja je Ana-Marija Vukušić, znanstvenica s IEF-a.

„Najveći dio pojmova izravno ili posredno upućuje na temu kojom se projekt bavi, a većina njih nam je svima poznata ako ništa drugo, onda barem iz medija. Primjerice, tu su Iregularizirane migracije, pa više pojmova vezanih uz humanitarni rad, te Izbjeglištvo, Detencija, Porin, Šengen, Tranzit, Tampon zona, Balkanska ruta, itd.", dodala je ova etnologinja, napominjući da znanstvena analiza tih pojmova upućuje na ograničenja u svakodnevnom i javnom tj. medijskom razumijevanju. Edukativni potencijal platforme izuzetno je važan u kontekstu činjenice da upravo svjedočimo novim ratnim zbivanjima, dok se broj ljudi u pokretu stalno povećava.

No pojmovnik sadrži i pojmove koji pozornost privlače upravo zbog toga što na prvi pogled ničim ne upućuju na problematiku iregulariziranih migracija: Candy, Čebula, Zubi na putu, Merdevine, itd. „Ti su pojmovi bitni stoga što autori, posredstvom naizgled banalnih predmeta, situacija i događaja ustvari progovaraju o izrazito relevantnim temama, kao što su ljudsko dostojanstvo, solidarnost, obitelj, izazovi s kojima se ljudi u pokretu suočavaju nastojeći se domoći cilja svoga putovanja", kazala je Vukušić za DW, pojasnivši nam da je baš to od iznimne važnosti u razumijevanju različitih aspekata „iregulariziranosti" tih migracija.

I dokument vremena i kritički alat

Nadalje, ti pojmovi mogu znanstvenicima u humanističkim disciplinama poslužiti i kao neka vrsta podsjetnika na važnost uvažavanja i vrednovanja malih, na prvi pogled nevažnih slučajnosti koje se događaju u procesu istraživanja a koje nerijetko postanu putokazi naknadnih spoznaja. „Platforma e-ERIM u tom smislu može se promatrati i kao jedan od prikladnih modela prikazivanja odnosno vrednovanja tih dijelova istraživanja koji najčešće, zbog svoje 'banalnosti', u našim radovima izostanu ili, u najboljem slučaju, završe u nekoj od fusnota", zaključila je Ana-Marija Vukušić.

A da je e-ERIM mnogo više od pojmovnika, zapravo kritički alat koji dokumentira pojave i politike, te režim kontrole migracija, smatra pak Emina Bužinkić, znanstvenica s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu. Ona tome pridodaje kako je riječ o pojavama i politikama nažalost praćenim populističkom paranojom, spektakularizacijom brojeva i proizvodnjom afekta straha u društvima paneuropskog polja. Također, ovaj pojmovnik je po njoj dokument vremena nastalog nakon dezintegracije balkanskog koridora migracija, kojeg obilježava rasna profilacija.

Ništa manje, obilježavaju ga „razni oblici nasilja" prema „populacijama Globalnog Juga", i „proizvodnja kulturnog rata" između „njih" i „nas", kako smo mogli čuti od ove sugovornice. „Nadalje, ova inovativna, etična, estetična i politična platforma je pomnim izborom naziva i sustavnim pristupom dokumentiranju politika i postupaka izgradila impresivnu bazu podataka koji objašnjavaju rasijalizirane politike, njihovu mehanizaciju i tehnologiju, ali i ukazuju na svakodnevni život migranata, izbjeglica i ljudi u pokretu, te njihovu borbu za preživljavanje i bolje uvjete života", kaže Emina Bužinkić.

Relativizacija granica svake vrste

Doda li se tome posredovani uvid u kreativnost prilikom prelaženja raznih vrsta granica i, s tim u vezi, nadu i agentičku snagu te kritiku nasilja graničnih režima, Bužinkić je uvjerena da se e-ERIM uspostavio kao sveobuhvatni izvor učenja i proizvodnje novih znanja. „On je ujedno i dinamičan repozitorij materijala koji nam pomaže razlagati i pozicionirati se oko – a najviše protiv - nove ere kontrole migracija i politike rasijalizacije prevođene Paktom o migracijama i azilu. Pored toga, treba još naglasiti da je višejezičan, multižanrovski, tekstualan i audiovizualan", prokomentirala je ova analitičarka s IRMO-a.

Dodala je naposljetku kako je e-ERIM raznovrstan i bogat u svojoj prezentaciji, ali i u temeljnoj strukturi kroz mrežu suradnica i suradnika iz regije koji su proveli posljednje godine u istraživanju, pisanju, pa i u direktnoj podršci i agitaciji prava i sloboda migranata. „S tim u vezi, e-ERIM i ljudi iza njega su primjer onih koji pomiču granice, kako u društvenom istraživanju, ukazujući na odgovornost znanstvenika i nužnost brisanja granica između akademije i aktivizma, tako i u dubljem razumijevanju značenja solidarnosti", glasi neuvijena pohvala Emine Bužinkić ovome korisnom i humanom projektu pri zagrebačkom IEF-u.