Africi nedostaju stručnjaci

Paralelno sa dolaskom stručne radne snage iz Evrope, u afričkim zemljama raste broj nezaposlenog mladog stanovništva. Trend pokazuje da Afrika ima problem sa iskorištavanjem sopstvenog potencijala, o čemu je bilo riječi i na Africa Business Week-u, konferenciji održanoj ove sedmice u Frankfurtu.

Arnulf Christa dobro poznaje poslovni svijet u mnogim afričkim zemljama. On je član uprave njemačke građevinske firme Bauer koja pored ostalog pravi temelje za velike zgrade i mostove u afričkim gradovima koji se razvijaju velikom brzinom. Ova firma uspješno posluje u Africi uvijek kada tamo oformi filijalu u kojoj je zaposleno lokalno stanovništvo. No, to za građevinskog inženjera Christu nije lak zadatak. Jer, čim firma obuči lokalne radnike njih obično vrbuju druge firme.

"U nekim afričkim zemljama nema dovoljno kvalifikovanih ljudi što dovodi do natjecanja. Neke vladine organizacije u Angoli imajo toliko novca i plaćaju neuobičajeno mnogo. Kada u Njemačkoj neko promijeni svoje radno mjesto onda može očekivati da će zaraditi pet ili možda deset odsto više. U Africi se može desiti da zaradi dvostruko ili trostruko više.“

Borba za stručnu radnu snagu

Afrička privreda se godinama kontinuirano razvija. Na ovom kontinentu investira sve veći broj firmi, pogotovo u zemljama koje su bogate sirovinama. Kako bi stanovništvo od toga profitiralo, Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) podržava stručno obučavanje, kaže Andreas König, iz GIZ-a.

„Tu je veliki rast stanovništva. Ima stotine hiljada mladih koji završe školu i nemaju adekvatnu ponudu za stručno usavršavanje i kvalifikacije. Istovremeno, Afrika ima veliki problem da zadovolji potražnju za kvalificiranom radnom snagom, bar u zemljama koje sada doživljavaju privredni rast i koje se žele prezentirati na međunarodnim tržištima. U ovakvim slučajevima se često mora uvoziti radna snaga iz inostranstva, što je dugoročno gledano preskupo i ovim zemljama ne donosi korist."

Obrazovanje - najvažnija investicija

Eksperti se slažu da su afričkim zemljama dugoročno potrebne investicije u obrazovanje. No, postoje različita mišljenja o tome u koje oblasti treba investirati. Jedni traže kvalifikacije po njemačkom modelu a po principu pohađanja škole uz neophodnu praksu, što više odgovara potrebama privrede. Drugi traže više novca za afričke obrazovne institucije.

Jedan od njih je naučnik Boubacar Barry. On koordinira zapadnoafričku inicijativu koja se bavi istraživanjima klimatskih promjena. Kaže da postoje veliki problemi kada je riječ o regrutovanju mladih na afričke univerzitete. „Iskreno rečeno, ja svoju djecu nisam upisao na neki afrički univerzitet već sam ih poslao u Sjevernu Ameriku i u Evropu. Uglavnom sam nezadovoljan onim što nude afrički uniuverziteti. Daleko su ispod međunardonog standarda. Nema dovoljno prostorija za održavanje nastave, nema dovoljno laboratorija, nastavnika. To vodi do jednog vrlo niskog stupnja obrazovanja."

Autori: Adrian Kriesch/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić