Al Jazeera osvaja Balkan

Medijsko tržište na Balkanu nalazi se preda korjenitim promjenama, tvrde već sada pojedini njemački mediji. U promjene svakako spada i početak emitiranja regionalnog programa arapske televizijske kuće Al Jazeera. Najavom o ulaganju deset miliona eura samo u prvoj godini i izborom nekih od najpoznatijih novinarskih imena na prostoru bivše Jugoslavije na rukovodeće pozicije, Al Jazeera Balkan ne krije svoju jasnu namjeru – biti lider na regionalnom medijskom tržištu.

To potvrđuje i Edhem Fočo, bh. biznismen koji za sebe tvrdi da je najodgovorniji za osnivanje Al Jazeere Balkan. Fočo kaže da je dolazak ove televizije na Balkan uvjetovan isključivo odlukom rukovodstva u Kataru o širenju televizije u generalnom smislu. Dolazak na balkansko tržište, kako kaže, bio je relativno jeftin i jednostavan: „Postoji žeđ u ovim dijelovima za malo nepristrasnijom televizijom koja ne zavisi od politike i državnih budžeta.“

Dok Fočo tvrdi da nikakav dublji politički interes ne stoji iza ove odluke, dolazak Al Jezeere na Balkan Nenad Pejić, zamjenik direktora Radija Slobodna Evropa, komentira na sljedeći način: „Ako je politika u pitanju, mislim da će naići na dosta plodno tlo zato što je Bosna podijeljena po nacionalnim linijama, dosta je radikalizirana, i to je pogodno tlo za svaki ideološki program ako ga oni imaju.“

Međutim direktor Media centra u Sarajevu, Boro Kontić, u svemu ne vidi ništa više od poslovnog interesa: „Ja moram priznati da teško da mogu da vidim više od ekonomskog interesa, a to je da se jedna poslovno-medijska kuća proširi na novo područje i da pokuša da na tom prostoru emituje program koji bi bio na nivou uobičajenih profesionalnih standarda koje ta kuća ima u svom programu na engleskom jeziku.“

Nemoguće je obraćati se jednoj naciji

Prevashodni cilj osvajanja balkanskog tržišta, prema mišljenju Olivera Vujovića, glavnog tajnika organizacije SEEMO, je komercijalne prirode: „Mislim da jednostavno imaju interes da posao razrade u Evropi, a Balkan je dobar dio i područje za početak ozbiljnih aktivnosti u Evropi.“

No, svakako treba poći od strukture stanovništva Balkana, kaže Vujović. Drugim riječima, kako kaže, od činjenice da u zemljama regiona žive muslimani kojima će Al Jazeera vjerojatno pružiti neke specifične vijesti koje su u njihovom interesu.

Edhem Fočo međutim ne dijeli ovo mišljenje i demantira da je rekao kako samo Bošnjaci trebaju koristiti kulturološku i vjersku vezu koju imaju sa arapskim svijetom. Sada kaže kako je nemoguće da se Al Jazeera obraća samo jednoj nacionalnoj skupini, te tvrdi da će korist zapravo imati svi u regionu:

„Razlog je jednostavno praktične prirode. Svi govore isti jezik. Ima dosta povezanosti i potrebno je plasirati se tako da se pokriva što veći broj gledalaca. Primjerice Al Jazeera Turk neće pokrivati samo Tursku, već ide do Kine. Ali oni nemaju namjeru praviti ni Osmanlijsko carstvo ni veliku Tursku.“

Zapadni mediji će izgubiti utjecaj

I dok se u Al Jazeera Balkan ubrzano obavljaju pripreme za početak emitiranja programa, u nekim od vodećih zapadnih medija dosada prisutnih na Balkanu nema dvojbe da će njihov utjecaj biti smanjen. Kao jedan od osnovnih razloga za to Nenad Pejić, zamjenik direktora Radija Slobodna Evropa, vidi u činjenici da je riječ o prvom međunarodnom televizijskom projektu koji se obraća ljudima na lokalnom jeziku. Uz to značajnu ulogu igraju i ogromna sredstva koja Al Jazeera namjerava u taj projekt uložiti. Kako nam je potvrdio sam Edhem Fočo u narednih nekoliko godina planirano je između 70-80 miliona eura direktnih ulaganja.

Poređenja radi: „Budžet čitavog Radija Slobodna Evropa, sa svim programima, je 90 miliona dolara. A budžet za Balkan je oko tri i pol miliona dolara. Tu nema poređenja. Prema tome ja mislim da će to smanjiti utjecaj zapadnih medija,“ kaže Nenad Pejić.

Direktor Medija Centra u Sarajevu, Boro Kontić, ne smatra da će zapadni mediji izgubiti utjecaj: „Zapadni mediji imaju svoj utjecaj, uvijek su ga imali, ali on više nije onakav kakav je bio prije 20 godina, ili za vrijeme rata, ili neposredno nakon rata,“ kaže Kontić.

Jedan od razloga ovakvog stanja je i posljednjih godina izraženo postepeno povlačenje sa prostora bivše Jugoslavije pojedinih zapadnih medija koji su ranije igrali značajnu ulogu u formiranju javnog mnijenja. Jedan od posljednjih primjera je odluka BBC-a o ukidanju dvije posljednje redakcije na južnoslavenskim jezicima (srpske i makedonske).

Oliver Vujović ovakav trend ne smatra poželjnim i naglašava da mnogi zaboravljaju da je Istočna Evropa područje u kojem se demokratija još uvijek razvija, te da je ona proces: „Naravno da je potrebno biti aktivan u Iranu i Afganistanu, ali mislim da je za one koji žive u Evropi, prije svega za institucije u Zapadnoj Evropi, bitno da ne zaborave da je sam Balkan u procesu demokratizacije. Imamo prisutnu korupciju i kriminal, itd. I ako se ne ulaže dovoljno u informisanost javnosti sa nekim dodatnim izvorima koji dolaze iz Zapadne Evrope postoji opasnost da lokalni mediji ne pokrivaju date teme i da jednostavno široke populacije u tim državama ne budu dovoljno informisane o nekim dešavanjima. To za posljedicu može da ima zaustavljanje procesa demokratizacije, a mislim da to nije u interesu Zapadne Evrope“, kaže Vujović.

Autor: Zorica Ilić

Odg. ur.: Z. Arbutina