Amnesti internešenel: 60 godina borbe za ljudska prava

Portugalski diktator je 1961. zatvorio troje studenata samo zato što su nazdravljali slobodi. To je bio povod da advokat Peter Benenson napiše članak koji je imao globalni uticaj. U njemu je pozvao na pružanje podrške ljudima koji su progonjeni samo zbog njihovih ubjeđenja. To je dovelo do stvaranja „Amnesti internešenela“ (AI), jedne od najvećih svjetskih nevladinih organizacija.

„Amnesti internešenel“ se u početku fokusirao na odbranu nenasilnih političkih zatvorenika. Organizacija je pružala podršku velikom broju aktivista, „zatvorenicima savijesti“, kako ih zovu – od južnoafričkog Nelsona Mandele, do ruskog Alekseja Navaljnog. „Amnesti“ se bori i protiv šireg spektra kršenja ljudskih prava, uključujući mučenje i smrtnu kaznu.

Kampanje AI uspjele su da promijene zakonodavstva širom svijeta. Kada je ta organizacija sedamdesetih godina prošlog vijeka pokrenula svoju prvu globalnu kampanju protiv mučenja, to je tada bila još uvijek česta praksa u vojskama mnogih država. Bezbrojne kampanje trajale su decenijama i dovele do rezolucije Ujedinjenih nacija protiv upotrebe mučenja koju je do danas potpisalo više od 150 zemalja.

Nadgledanje globalne trgovine oružjem jedna od glavnih aktivnosti AI. Iako međunarodni sporazumi nameću pravila koja regulišu međunarodni transfer oružja, globalna trgovina oružjem i dalje je u porastu. Neke od najvećih izvoznica oružja, poput Rusije i SAD, nisu ratifikovale sporazum. A mnogi drugi ga ne poštuju.

Još jedan fokus aktivnosti jeste dokumentovanje i borba protiv kršenja međunarodnog prava tokom oružanih sukoba u kojima su civili izloženi mučenju, smrti i raseljavanju. AI se često uključuje u kampanje za podršku preživjelima i radi na ostvarivanju njihovih zahtjeva za pravdom – počevši od nacionalnih vlasti, pa sve do međunarodnih institucija kao što su UN i Međunarodni krivični sud.

„Amnesti internešenel“ bori se i za rodnu ravnopravnost, prava djeteta i pruža podršku LGBTQ-zajednici. Vlade i religijske vođe oštro se protive zalaganju te organizacije za pravo na abortus. Na ovoj fotografiji zabilježena je akcija argentinskih aktivista AI koji su na ulaz u Nacionalni kongres u Buenos Ajresu donijeli peršun i druge biljke koje se koriste kako bi se indukovao pobačaj.

Organizacija je prerasla u široku međunarodnu mrežu aktivista koji svojim učešćem u globalnim kampanjama solidarnosti rade na rješavanju lokalnih problema kršenja ljudskih prava. Organizacija navodi da ima milione članova i pristalica širom svijeta i da je pomogla da se poštede hiljade zatvorenika od smrti i pritvora.