Amnezija u Crnoj Gori

Ono što razlikuje ovu optužnicu od prethodnih jeste činjenica da se oficiri bivše JNA terete za zločine počinjene tokom cijelog vojevanja na području Dubrovnika. A u tom periodu od godinu dana, kako tvrde u Županijskom državnom odvjetništvu, ubijeno je 116 civila, više stotina ih je ranjeno, uništeni su kulturni i istorijski spomenici, te nanesena šteta velikih razmjera.

U Crnoj Gori niko još nije odgovarao za te zločine niti je krenuo proces istinskog suočavanja sa tom najvećom tamnom mrljom u njenoj novijoj istoriji. Crnogorski zvaničnici, koji su i danas gotovo isti kao i za vrijeme tzv. dubrovačke avanture, ponadali su se da će sa danom crnogorske nezavisnosti, ta ružna epizoda otići u zaborav. No, to se nije desilo, iako je premijer Crne Gore Milo Đukanović, prije devet godina “izrazio žaljenje zbog tragičnih događaja na jugu Hrvatske”.

Tu izjavu je u crnogorskoj javnosti pravdao željom za uspostavljanjem dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom. Odnosi dvije zemlje su sada zaista dobri, ali se svi sjećaju Đukanovićeh izjava iz 1991. godine kada je govorio da su “Hrvati tražili rat i da su ga dobili”, te da će “nove granice biti povučene mnogo pravednije nego što su to uradili priučeni boljševički kartografi”.

Da li su mediji krivi za sve?

Takva argumentacija i atmosfera stvorena u crnogorskoj javnosti, kojoj su posebno doprinosili državni mediji, dovela je do toga da je čak 40.000 građana Crne Gore u uniformi JNA bilo na tzv. dubrovačko-hercegovačkom ratištu!

Đukanović, koji je i početkom devedesetih obnašao funkciju predsjednika vlade Crne Gore, kaže da je za masovno sudjelovanje Crnogoraca u ratu oko Dubrovnika kriva propaganda tadašnje JNA. “Svakodnevno su plasirane informacije da se sa hrvatske teritorije ukopava nekoliko hiljada hrvatskih vojnika u cilju pripreme za napad na crnogorsku teritoriju, te da sa hrvatske teritorije dolaze granate i padaju na crnogorsku teritoriju.” Dakako, ništa od toga nije bila istina.

Austrijski sindrom na crnogorski način

Ali, nespremnost čelnika u Podgorici da se i nakon 18 godina prihvati puna odgovornost za rat oko Dubrovnika, generira u Crnoj Gori tzv. austrijski sindrom. Naime, kao što Austrija pokušava svu odgovornost i krivicu za zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu svaliti na Hitlerovu Njemačku, tako i Đukanović i njegovi saradnici svu krivicu za rat i žrtve na jugu Hrvatske nastoje adresirati Miloševićevoj Srbiji.

“To se nama dešava jer u Crnoj Gori nije sprovedena lustracija”, kaže za DW poznati borac za ljudska prava Ibrahim Čikić i dodaje: “Ovdje je na sceni kontralustracija. Sada naši zvaničnici žele da se zaboravi prošlost i da se prikažu u nekom svjetlu koje je sušta suprotnost od od onoga što se zbivalo na ovim prostorima.” U svakom slučaju, Crna Gora još nema snage i spremnosti da se suoči sa svojom ratnom prošlošću. Najradije bi da se sve zaboravi. Ali, računi nepočinstava u susjedstvu lagano dolaze na naplatu.

Autor: Mustafa Canka

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić