„Potrebna nam je evropska vojska“
13. novembar 2018
Kancelarka je, pozdravivši prisutne, najprije rekla da je ideja o evropskom ujedinjenu nekada nekima djelovala kao previše odvažna. No, kamen-temeljac Evropske unije je ipak postavljen i sada „vi zastupate više od 500 miliona građana što je gotovo sedam odsto svjetskog stanovništva. To pokazuje raznovrsnost u Evropi. Velika snaga nas Evropljana je u tome što se i pored te raznovrsnosti, uvijek rukovodimo voljom za postizanje dogovora i kompromisa, i to je dosad uvijek uspijevalo na dobro zajednice."
Merkel je dodala da se u posljednjih 11 godina svet promijenio i da je „evropska duša“ morala dosta da trpi: globalni politički i ekonomski izazovi su se razvijali sve brže, izbila je dužnička kriza, „a ni terorizam nas nije poštedio; ratovi se vode samo na nekoliko sati leta od nas, migracioni pokreti nas pogađaju i digitalni napredak brzim tempom mijenja naš život." Na kraju, i „sa Velikom Britanijom prvi put jedna zemlja napušta EU“, dodala je kancelarka, zahvalivši pregovaraču EU za „Bregzit“ Mišelu Barnijeu na trudu koji ulaže.
„Solidarnost je univerzalna vrijednost"
„Zašto ovo pričam?“ – nastavila je kancelarka, uz napomenu da je sve manje uspješan onaj ko na globalnoj bini sam sprovodi svoje interese, i odgovor: „Zato je važno da mi Evropljani budemo zajedno", objasnivši da to zajedništvo treba shvatiti kao „poštovanje drugog i njegovih interesa. Tolerancija je duša Evrope, i interese i potrebe drugih moramo shvatiti kao sopstvene interese. To nas vodi u jezgro evropske solidarnosti koja se temelji na toleranciji." „Solidarnost je univerzalna vrijednost", rekla je dalje Merkel, uz napomenu da je ona pretpostavka svakog funkcionalnog društva", od porodice, preko sportskog kluba, pa sve do EU.
Nakon toga je „solidarnost" postala najfrekventnija riječ u kancelarkinom govoru. „Solidarnost je nepromjenljiv dio evropskih ugovora i centralni dio našeg kanona vrijednosti i evropske DNK"
Solidarnost, nastavila je Angela Merkel, uvijek ide zajedno sa odgovornošću za zajednicu svih; onaj ko ugrožava principe pravne države u svojoj zemlji, ugrožava i principe pravne države „svih nas u Evropi“. „Evropa može da funkcioniše kao zajednica prava samo ako pravo važi podjednako za sve“.
Pojedine države-članice i time i građani EU u teški vremenima nisu sami. Ali i individualne nacionalne odluke uvijek imaju odraza na čitavu zajednicu. „Onaj ko sam rješava probleme novim dugovima, dovodi u pitanje stabilnost evrozone“. Jer, kako je rekla, zajednička valuta može da funkcioniše samo ako svako u okviru postojećeg sistema odgovorno pristupi svojim obavezama. I ponovo: „Solidarnost je prevazilaženje nacionalnih egoizama.“ Tu je kancelarka samokritički primijetila da se ni „Njemačka tu nije uvijek držala primjerno", jer je, kako je dodala, 2015. godine Njemačkoj trebalo previše vremena da pitanje izbjeglica postavi kao ono koje se tiče svih zemalja-članica EU, jer se radi o „zajedničkom evropskom zadatku“.
Evropska vojska kao dopuna NATO
Varirajući dalje pojam solidarnosti, Merkel je rekla i da ona znači i djelovanje u sopstvenim interesima i da to nije u suprotnosti sa interesima svih članova zajednice.
Da bi pojasnila svoje teze, kancelarka se poslužila trojim primjerima iz kojih se, kako smatra, vide prednosti EU kao zajednice. Prvo područje koje to pokazuje je spoljna i bezbjednosna politika – tu „mi Evropljani bolje branimo svoje interese kada istupamo zajedno", a „vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge su prošla. Ako želimo da preživimo kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u svoje ruke" (na ovom mjestu su se pored aplauza čuli i glasni uzvici negodovanja). Tu se Angela Merkel založila za formiranje „zajedničke evropske armije“ koja bi svijetu pokazala da „među evropskim zemljama više nikad neće biti rata“. Ta armija, prema njenim riječima, ne bi bila protiv NATO, već dopuna NATO, tako da „bismo u NATO mogli da budemo kao evropska armija i tu ne vidim nikakvu protivrječnost (aplauz i istovremeno vrlo glasni uzvici negodovanja na koje je govornica odgovorila: „Ne dam se ja iritirati, i ja dolazim iz parlamenta.“) Potom je rekla da je za zajednički evropski razvoj oružanih sistema, kao i za zajedničku politiku na planu izvoza oružja.
Drugo područje je uspješna privreda – „Ona je temelj naše snage – ako nismo ekonomski jaki, nećemo biti ni politički uticajni“. Tu je kancelarka pohvalila investicioni program predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera, 500 milijardi evra do 2020. godine, sa dosada investiranih 340 milijardi, naglasivši da joj je vrlo važno da „imamo stabilnu monetarnu uniju.“ Evropska unija radi i na stvaranju unije banaka, sistem odgovornosti i kontrole će biti prevencija i za nacionalne bankarske sisteme.
U pitanja privrede spadaju i inovacije. „Moramo prihvatiti da danas velike inovacije ne dolaze više samo iz Evrope, već i iz Azije i SAD. „Pitanje je kako ćemo sada u budućnost mi na kontinentu na kojem je izmišljen automobil“. Prema riječima kancelarke, instrumenti za inovacije postoje, mogućnosti za istraživanja takođe, bilo da se radi o kvantnim računarima ili vještačkoj inteligenciji.
„Ne smijemo prokockati evropsku šansu"
Treće područje koje pokazuje značaj zajedništva EU jeste „izbjeglištvo i migracija" – „u tom pitanju Evropa nije tako jedinstvena kao što bih željela". Napredak je po mišljenju govornice postignut, a „potrebna nam je evropska zaštita granica". Merkel je priznala da je „bilo lakomisleno napraviti Šengen a tek poslije toga razmišljati o formiranju registra iz kojeg može da se vidi ko nam je došao a ko je otišao". Na planu izbjeglištva ona je ponovila svoj stav da se države-članice EU moraju odreći nekih nacionalnih nadležnosti.
„Evropa ne mora biti svuda", bile su riječi kojima je Angela Markel završila svoje izlaganje: „Nije svaki problem u Evropi problem za Evropu". Ali, solidarnost je najvažnija – „Ne smijemo prokockati evropsku šansu. To smo dužni prošlim i budućim generacijama.“