Austrija bez novog predsjednika

Austrija ima novog predsjednika, ali mu još ne znamo ime, ovim je riječima komentator državne austrijske televizije ORF u nedjelju u 19:00 sati pozdravio gledaoce i zamolio ih da se strpe do ponedjeljka. Tek tada, nakon što bude prebrojano i 740.000 glasova poštom, moći će se konačno reći ko je pobjednik izbora i novi austrijski predsjednik. Kandidat stranke Zelenih, Alexander van der Bellen i kandidat austrijskih Slobodnjaka Norbert Hofer, trenutno imaju po ravno 50 posto glasova, s tim da i jedan i drugi sa svakim novim proračunom imaju po tri ili četiri hiljade glasova više ili manje od protukandidata.

Lakša prednost za konačni rezultat daje se ipak Alexanderu van der Bellenu, jer birači poštom, među njima i austrijski građani sa prebivalištem u inostranstvu, generalno češće biraju liberalnije političke opcije. Dodatno, broj birača poštom ovaj put je dostigao novi rekord. Na ovaj način glasalo je 740.000 ljudi, što je 14 posto od ukupno 6,4 miliona austrijskih građana sa pravom glasa. Ovi izbori ostaće zapamćeni i po izrazito velikoj izlaznosti, put do biračkog mjesta ovaj put pronašlo je cijelih 72 posto građana sa pravom glasa.

Spuštanje lopte

Nakon izborne nedjelje bez konačne odluke, oba predsjednička kandidata obratila su se javnosti i u svojim su izjavama bili znatno umjereniji u odnosu na njihove nastupe u predizbornoj kampanji. Na pitanje novinara austrijske televizije ORF kako će se, ukoliko postane predsjednik, obraćati onima u inostranstvu koji ga nazivaju desničarskim populistom, a njegovu stranku ekstremnom desnicom, kandidat Slododnjaka Norbert Hofer je reako: „Ja jesam desničar, ali se smatran desnicom koja je bliža sredini i ja sam političar sa visokom socijalnom odgovornošću. Mnogi sa kojima sam razgovarao su veoma brzo konstatovali da se sa mnom može konstruktivno raspravljati i da se mogu pronalaziti rješenja, tako da mislim da će takvi stavovi relativno brzo splasnuti“, rekao je Hofer.

Alexander van der Bellen upitan je kako će, ukoliko sutra on pobijedi, partnerima u inostranstvu objasniti činjenicu da je ipak 50 posto biračkog tijela zemlje čiji je predsjednik, glasalo za ekstremnu desnicu. „Mislim da se ne može reći da su svi ti glasači desnica i desničari, među njima je mnogo onih koji su drugačijih političkih načela, ali su nezadovoljni. Oni su nezadovoljni time da austrijska politika ne donosi rješenja i da sve stagnira, da vlada nije agilna i da se partije ne mogu dogovoriti. Tako se nadam da će se to i dolaskom novog kancelera i novih ministara, uskoro promijeniti“, rekao je Van der Bellen.

Svi zadovoljni

Oba kandidata dodala su kako su generalno i bez obzira na to kako će biti u konačnici, izuzetno zadovoljni postignutim rezultatom. U taboru slobodnjaka naveli su kako je njihov uspjeh utoliko veći, jer za protivnika nisu imali samo Alexandera van der Bellena, već i sve one socijaldemokrate i konzervativne političare koji su u javnim nastupima pred drugi krug izbora preferirali kandidata stranke Zelenih. Alexander van der Bellen naveo je opet kako nikada do sada nije doživio toliku zainteresovanost za izbore, te toliko privatnih inicijativa koje su ga podržale. Takođe je, rekao je on, malo ko vjerovao da će uspjeti dostići Hofera, koji je nakon prvog kruga izbora imao gotovo 15 posto više glasova. U prvom krugu Hofer je dobio 35, a Van der Bellen svega 21 posto glasova.

Teme i biračko tijelo

Što se tiče tema sa kojima su ušli u predizbornu kampanju, slobodnjaci su se koncentrisali na izbjeglice, sigurnost, te direktnu demokratiju i austrijski suverenitet, dok je Van der Bellen potencirao svoj pro-evropski stav, te da se problemi koji čekaju Evropu i Austriju mogu riješti samo zajednički i u evropskom kontekstu.

Biračko tijelo na selu na ove je teme reagovalo potpuno drugačije nego birači u gradovima. Na selu je većinu dobio slobodnjak Norbert Hofer, dok je kandidat Zelenih Van der Bellen znatno više glasova imao u gradovima. Hofer je takođe više glasova dobio od birača sa nižim obrazovanjem, za njega je glasalo 62 posto birača bez mature i samo 24 posto sa maturom, dok je za Van der Bellena glasalo 76 posto glasača sa maturom i visokom naobrazbom, a 38 posto bez. Gledano po spolu, za Van den Bellena su većinski glasale žene, njih 60 posto, a jednako toliko muškaraca, dakle takođe 60 posto, glasalo je za Hofera.

Podijeljena zemlja

Kako dva politička tabora koja su se pri ovim predsjedničkim izborima susrela imaju potpuno oprečne stavove i načela, a kako su dobili podjednak broj glasova, mnogi analitičari su konstatovali da zemlja, politički gledano, nikada nije bila tako podijeljena kao danas. Tako se u brojim komentarima navodi da je prvi zadatak novog predsjednika, baš kao i novog kancelara, da ove tabore što prije ujedini, ili ih barem dovede u poziciju da jedni sa drugim civilizovano komuniciraju, te da su u stanju donositi konstruktivne odluke i rješenja, a za dobrobit cijele zemlje.