1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Austrija: islam s europskim pečatom

Karla Engelhard / Marina Martinović25. februar 2015

Novim zakonom o islamu, koji u srijedu treba usvojiti austrijiski parlament, bi se trebao regulirati život muslimana. Stari zakon navodno više nije bio u skladu s vremenom. Oporba i kritičari govore o diskriminaciji.

https://p.dw.com/p/1Egwz
Gazi Husrev-begova džamija u Beču
Gazi Husrev-begova džamija u BečuFoto: DW/E. Numanovic

Prema službenim navodima, u Austriji živi oko 600.000 muslimana. Oni uglavnom imaju bosansko-hercegovačke ili turske korijene. Već više od 100 godina je suživot s njima u toj alpskoj republici reguliran kroz jedan zakon o islamu. Protekle tri godine se izrađivao novi zakon, jer se smatralo da stari više nije u skladu s vremenom. Pokretač inicijative izrade novog zakona o islamu je austrijski ministar za vanjske poslove i integraciju, Sebastian Kurz. On tim zakonom želi postići da u Austriji zaživi islam s europskim pečatom. "Naš cilj je sasvim jasan. Želimo urednu pravnu sigurnost za muslimane, ali s druge strane i stvoriti mogućnost stvaranja jednog islama s austrijskim pečatom, oslobođenog utjecaja i skrbništva iz inozemstva", poručuje Kurz.

Sebastian Kurz
Sebastian KurzFoto: picture alliance/dpa

Želimo imame Austrijance

Kako bi se integracija muslimana u austrijsko društvo poboljšala, novim zakonom se određuje da se imame u Austriji ubuduće više ne financira iz inozemstva, da govore njemački i da svoje obrazovanje završe u Austriji. "Konkretno to znači da više ne želimo akceptirati redovitu pomoć financijske prirode iz zemalja poput Saudijske Arabije i drugih, zato što znamo da se pritom često ne samo pomaže, već se vrši i društveno-politički utjecaj i to iz jedne zemlje u kojoj žene ne smiju čak ni automobil voziti. A s druge strane želimo imati više imama koji će se obrazovati u Austriji, koji govore njemački i koji su Austrijanci, koji poznaju našu kulturu i zemlju i tako znaju koje brige imaju mladi muslimani u Austriji", pojašnjava Sebastian Kurz.

Već naredne godine bi se u Beču trebala otvoriti katedra za Islamsku teologiju. Osim toga, muslimani bi po prvi put trebali dobiti pravo na dušobrižništvo - u vojsci, bolnicama ili zatvorima. Upravo u zatvorima je velika opasnost od radikalizacije.

Ramazan Demir je muslimanski dušobrižnik u bečkom zatvoru za maloljetnike. Dosad je na raspolaganju imao samo dva sata tjedno za 300 muslimanskih zatvorenika. "Veliki je broj onih kojima je potrebna pomoć, koji u svakom slučaju traže dušebrižnike, a ne pronalaze ih... A onda se može dogoditi da se čak još više radikaliziraju jer kažu: 'Pa, država nam ne pruža čak ni dušobrižništvo. Katolički dušobrižnik je svaki dan ovdje, ali muslimanskog ne dovode ovamo. Dakle, država uopće ne želi da nam bude dobro. A to onda postaje opasno za nas", upozorava Demir.

Vjeroučitelj Ismail Zahirović tijekom nastave u Austriji
Austrijska država želi islamske teologe koji će se obrazovati u Austriji, koji govore njemački i koji poznaju austrijsku kulturu id društvoFoto: DW

Muslimanska mladež se opire novom zakonu

Islamska vjerska zajednica u Austriji se nakon dugog oklijevanja složila s novim zakonom o islamu. Ali je to tek kompromis između vlade i zastupnika austrijskih muslimana, poručuje predsjednik Islamske vjerske zajednice u Austriji, Fuat Sanac: "Još uvijek su tu razni kutovi gledanja na kojima moramo poraditi ili ih popraviti."

Muslimanska mladež u Austriji je po tom pitanju radikalnija, ona striktno odbacuje novi zakon. Najveća krovna organizacija islamskih udruga, Tursko-muslimanska unija, je najavila da će zakon osporiti pred ustavnim sudom. Toj organizaciji prije svega smeta zabrana financiranja muslimanskih udruga iz inozemstva. Jer, imame tako ne bi, kao dosad, u Austriju slao turski Ured za religiju, a i ne bi ih se na taj način ni financiralo.

Musliman tijekom molitve u džamiji
Mladi muslimani se protiv novom zakonu o islamuFoto: picture-alliance/dpa

I austrijska oporba i kritičari se slažu s tim mišljenjem upućujući pritom na Rusku pravoslavnu crkvu u Austriji koju se i dalje smije financirati iz inozemstva.