Primjer evropskog trenda

Predsjednička izborna utrka bila je napeta do poslednjeg trenutka, a na kraju je o novom austrijskom predsjedniku odlučilo svega nešto više od 30.000 glasova, pri 6,4 miliona građana sa pravom glasa. Nakon što je jučer u toku dana prebrojano i 700.000 glasova poštom, kandidat stranke Zelenih Alexander Van der Bellen je sa 50,3 odsto dobijenih glasova iz izbora izašao kao pobjednik, dok je gubitnik Norbert Hofer, kandidat Slobodarske stranke, izbornu utrku završio sa 49,7 odsto glasova.

Ovako tijesan ishod predsjedničkih izbora na vidjelo je iznio stvaranje dvaju potpuno različitih, ali i podjednako velikih političkih tabora u Austriji. Tako se u mnogim komentarima moglo čuti kako zemlja nikada do sada nije bila tako podijeljena; na obrazovane, grad i žene koji su većinski glasali za Van der Bellena, te na one sa manje obrazovanja, selo i muškarce, koji su opet prema izbornim analizama većinski glasali za Norberta Hofera.

Ujediniti zemlju

Shodno tome, novi austrijski predsjednik je u svom prvom obraćanju javnosti rekao kako ova dva tabora želi ujediniti, te svakako želi biti predsjednik svih Austrijanca. „Ovih 50 naprema 50 odsto su dvije polovine koje čine Austriju. Na to se može gledati i tako da se kaže `ja sam jednako bitan kao ti, a ti si jednako bitan kao ja`“, rekao je Van der Bellen.

Kako bi se razlike koje su došle do izražaja u predizbornoj kampanji prevazišle, novi austrijski predsjednik založio se za privredne reforme koje bi zemlji donijele nova radna mjesta. Njegova velika nada u tom smislu je novi austrijski kancelar, socijaldemokrata Christian Kern, koji je na ovom mjestu zamijenio Wernera Faymana, za čijeg je mandata u prvom krugu predsjedničkih izbora, socijaldemokratski kandidat dobio svega 11,6 odsto glasova. „Raduje nas što je novi predsjednik evropski orijentisan, ali nam je jasna i poruka onih birača koji su birali njegovog protivnika“, rekao je novoizabrani austrijski kancelar Christian Kern.

Vrijeme političkih turbulencija

Podjelu društva o kojoj je zadnjih dana u austrijskoj javnosti bilo riječi, osjetili su i predstavnici zajednice ljudi sa prostora bivše zajedničke države, koja je za ove izbore bila znatno više zainteresovana nego inače, što je još jedan detalj koji ove izbore čini jedinstvenim i neobičnim. Analizirajći spomenuto, predsjednik Saveza Srba u Austriji, te aktivist bečkog udruženja Matica srpska, Zoran Aleksić, kaže tako da bi ovi izbori mogli najaviti burnija vremena na austrijskoj, ali i evropskoj političkoj sceni. „Niko od nas se nije želio naći u ovakvoj situaciji, ali zemlja jeste podjeljena, na selo i grad, na obrazovane i neobrazovane, na otvorene i zatvorene, na zadovoljne i nezadovoljne. Selo hoće da se zaštiti od nekih civilizacijskih trendova koji mu se ne dopadaju, grad je u svojoj prirodi otvoreniji i liberalniji. Sada bi bilo najvažnije da ta dva tabora pronađu način da civilizovano razgovaraju, da ne bi došlo do nekih drugih načina da se protivnicima objašnjava vlastito mišljenje, u ovako napetim situacijama se svašta može desiti“, smatra Aleksić.

Filip Zloušić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Austrija u Beču, drži da do velikih promjena u austrijskom društvu nakon ovih izbora ipak neće doći, ali da je rezultat izbora jasna poruka velikim narodnim strankama sa socijalnim predznakom i uopšte političkom i medijskom establišmentu. „Nisam od onih koji se predaju euforiji i mislim da se ništa znatno neće promijeniti. Mi ne živimo u predsjedničkom sustavu, zakone i dalje donosi parlament. Možda će se i to mijenjati, moguće je, ali za sada je tako. Osobno imam zamjerke i jednom i drugom kandidatu. Posebno bih izdvojio zloupotrebu unutrašnjo-političke situacije u zemlji iz koje dolazim od strane Norberta Hofera i njegove stranke. Naime oni se neprimjereno miješaju u unutrašnje stvari države Bosne i Hercegovine podržavajući samostalnost jednog bosanskohercegovačkog entiteta. To je u međunarodnom pravu nemoguće. Moguće da je da će g. Hofer na osnovu toga dobiti izvjestan broj glasova naših ljudi ovdje u Austriji. No oni možda ne znaju da ta njegova verbalna podrška ne pije vode. Općenito bih rekao da je politika u Austriji još na zadnjim izborima dobila jednu veliku pljusku. Očito su se političari i mediji odvojili od naroda pa se sada realno stanje kao iznenada pokazuje drugačijim“ kaže Zloušić.

Fahra Salihović-Hajdarević, predsjednica udruženje Srebrenica Beč, smatra da je najveću podjelu unutar biračkog tijela donijelo ipak `širenje straha prema svemu drugom i drugačijem`, a od strane predstavnika austrijske Slobodarske stranke. „Širenje straha od drugog i drugačijeg, od terorizma i islama, a od strane partije iz čijih se redova negiraju zločini nad Jevrejima i iz koje svako malo dolaze izjave koje potpiruju rasnu i vjersku mržnju, podijelilo je zemlju. Bilo je takođe propusta u politici prema izbjeglicama i azilantima, što se osjetilo na broju dobijenih glasova kada su u pitanju partije za koje konkretno mi iz BiH uglavnom dajemo svoj glas“, kaže Salihović Hajdarević.

Austriju istovremeno potresaju brojni finansijski skandali, dodaje ona, kupovna moć građana je oslabila, pa se traži krivac, a birači očigledno kažnjavaju austrijske socijaldemokrate. „Ali to nije ispravno, i okrenuti se pogrešnim vrijednostima iz prošlosti je kardinalna greška i neprihvatljivo za nekog ko stremi pravim i istinskim vrijednostima socijalne pravde, demokratije i jednakosti u svim oblastima života“ smatra Fahra Salihović-Hajdarević, predsjednica udruženja Srebrenica Beč.

Austrijski građani porijeklom iz bivše Jugoslavije nadaju se tako da će se velike narodne partije sa socijalnim predznakom ipak vratiti svojim osnovnim vrijednostima, te uz novog kancelara na narednim parlamentarnim izborima imati možda više uspjeha nego na ovim predsjedničkim.

Evropski trend

No slabljenje tradicionalnih političkih stranaka i jačanje populističkih, nije simptomatično samo za Austriju, već za gotovo cijelu Evropu, smatra bečki politolog Vedran Džihić i dodaje da predsjednički izbori u Austriji upućuju na jedan znatno širi fenomen. "Austrijska politika i podjela društva je paradigmatična za veliki dio Evrope. Sa jedne strane su stranke populističke desnice koje nude jednostavna i većinom nacionalna rješenja za kompleksne globalne probleme, koje potiču strahove i teže za političkim sustavom autokratskog tipa. Sa druge strane se nalaze tradicionalne političke stranke, koje baštine liberalizam i njeguju vrijednosti pravnih evropskih država, ali koje sve teže pronalaze odgovore na centralna pitanja današnjeg doba", objašnjava Džihić.

Kako osigurati radna mjesta i socijalni mir, a ne kratiti socijalne beneficije, kako se suočiti sa sigurnosnim izazovima, a sačuvati otvorenost drustava, kako integrirati velike migrantske populacije, a ne podlijeći resentimanima - u Evropi je sve manje solidarnosti a sve više podjela i ideoloških zaoštravanja, dodaje on. "Austrija je sa ovim 50-50% rezultatom indikativna za ove nove fenomene", tvrdi bečki politolog Vedran Džihić.