Aušvic - zločin apokaliptičnih razmjera

"Preživjele porodice žrtava srpskog terora u zapadnom kosovskom gradu Đakovici nazivati 'životinjama', to je sramotno. Posebno kada to kaže pripadnik srpske manjine i ministar u Vladi Kosova Aleksandar Jablanović. Negiranje terora iz 1998/99. tako danas uništava napredak postignut na polju međuetničkih odnosa. A to baca svjetlo na umove mnogih Srba koji se protive zločinima počinjenim u njihovo ime tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji 90-ih godina. Mnogi intelektualci, uključujući i borca za ljudska prava Sonju Biserko, žale se na to što srpska javnost ne želi da se suoči sa sjenkama prošlosti. Oni s pravom kritikuju taktiku zabašurivanja koju sprovode i politika i mediji, za koje su prije svih Srbi žrtve tadašnjih ratova. Oni ne priznaju da je bilo srpske krivice ni u ratu u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini niti na Kosovu. Pa čak i tako fragantni zločini poput genocida u Srebrenici stalno se dovode u pitanje. A sam vrh perfidnosti je pokušaj da se od žrtve napravi zločinac", piše Erih Ratfelder u berlinskom listu Tagescajtung.

Stalno iskazivati poštovanje žrtvama

Sljedeća tema koja zaokuplja pažnju dnevnih listova jeste 70. godišnjica oslobađanja nacističkog logora Aušvic. "Ništa nije zaboravljeno i ništa ne smije da ode u zaborav. Aušvic, to je oličenje zločina apokaliptičnih razmjera. Iz toga slijedi beskonačna posvećenost suočavanja sa svakom vrstom rasizma i ekstremizma - uvijek i na svakom mjestu. A koliko je ovo upozorenje aktuelno pokazuje jedan pogled na njemačke ulice. Jevrejske institucije i danas mora da štiti policija dok hiljade demonstranata prate sumnjivog lidera koji ne krije svoju ksenofobiju", upozorava Noje osnabriker cajtung.

I Ziddojče cajtung izražava zabrinutost: "Patnja žrtava je još uvijek tako blizu. I postoji stalna obaveza da se ove žrtve poštuju. Jer, na putu do Ustava leže žrtve Aušvica, Sobibora, Treblinke, Majdaneka i Dahaua. Onaj ko ih vrijeđa uništava bit osnovnih ljudskih prava: pravo na slobodu mišljenja i javnog protesta otjelovljuju takođe i sjećanje na zločine protiv čovječnosti koje su počinili nacisti".

Grci zaslužuju evropsku solidarnost

Njemačka štampa se u današnjim (27.01.) izdanjima bavi i postizbornom situacijom u Grčkoj. Landescajtung iz Lineburga napominje kako ni Evropska unija ni evro ni njemačka vlada nisu Grčku otjerali u propast, već više decenija nepotizma, sveprisutna korupcija i život na veresiju. "To treba imati u vidu poslije promjene vlasti u Helena, koji za svoj težak život rado okrivljuju spoljni diktat štednje. Sada bi savez ljevičarskih i desničarskih populista, kakav je na našim geografskim širinama nezamisliv, trebalo da sredi situaciju. Narod mu je dao šansu da se dokaže – i to treba poštovati.“

Noje tag iz Vajdena piše: „Onaj ko poznaje izvještaje o tome kako je u Grčkoj sve propalo; onaj ko zna da tamo očajni roditelji koji su ostali bez posla daju svoju djecu na staranje crkvi jer sami više ne mogu da se staraju o njima, taj zna da Grci zaslužuju evropsku solidarnost. To ne mora biti otpis dugova“, zaključuje Noje tag.

„Rezultate izbora u Grčkoj treba shvatiti kao opomenu evropskoj politici da ne mogu obični ljudi da se natjeraju da ispravljaju krive Drine do kojih nisu oni doveli. Predstojeći teški pregovori između nove grčke vlade i EU kriju u sebi i šansu da se prilikom dogovora o programima kreditiranja i spasavanja odustane od čisto socijalno-tržišne politike. Treba uspostaviti ljudsku ravnotežu, kakvoj se i teži u starom dobrom evropskom duhu“, komentariše Rajn-cajtung iz Koblenca.