280911 EU Flüchtlingspolitik

Rüdigeru Veitu se po glavi još uvijek vrte uznemirijuće slike kada pomisli na trenutnu evropsku politiku prema tražiocima azila i izbjeglicama. Ovog njemačkog socijaldemokratu i poslanika u njemačkom Bundestagu su šokirali prizori kada je prije nekoliko dana posjetio izbjeglički kamp Filako na grčko-turskoj granici. Neki posmatrači ovaj prihvatni centar nazivaju "Gvantanamo Grčke".  "Smještaj izbjeglica se može označiti kao katastrofalan i neljudski. U jednoj prostoriji smješteno je po 20, 30 ili 40 osoba pod potpuno neprihvatljivim uvjetima kada je riječ o sanitarnom čvoru. Djelimično nemaju ni grijanja, tople vode i to čak i do šest mjeseci."

Glavni ulaz preko grčko-turske granice

Spoljna granica EU na grčkoj teritoriji duga 150 kilometara je za izbjeglice iz Afgansitana, Iraka i Somalije posljednjih godina postala glavni ulaz u Evropsku uniju, navodi organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch. 500.000 ilegalnih migranata godišnje dolazi u Evropu, procjenjuju eksperti. Oko 90 odsto od tog broja ulazi preko tursko-grčke granice. Samo deset odsto, uglavnom Alžiraca, Tunižana i Libijaca se odluči za opasni put preko Sredozemnog mora. 

Preopterećenost grčkih službi se može izbjeći samo ukoliko 27 članica EU pokažu više solidarnosti i ako bolje sarađuju sa direktnim susjedima. Dablin II, sporazum koji je do sada bio zajednička osnova  za evropsku politiku prema azilantima, u oba slučaja ne nudi pravo rješenje, smatra Marei Pelzer, pravni stručnjak organizacije za pomoć izbjeglicama Pro Asyl: "Evropska unija je dablinskim sistemom stvorila sistem prema kojem je država u koju je izbjeglica najprije ušla, odgovorna za postupak obrade zahtjeva za azil. To dovodi do toga da izbjeglice koje završe u Njemačkoj, budu vraćene na Maltu, u Mađarsku ili Grčku, gdje je situacija u kojoj se izbjeglice nalaze posebno dramatična. Mi se zalažemo za solidarniji postupak u koji će se i uključiti i  Njemačka, a ne da se državama, u kojima su spoljne granice EU, prebacuje odgovornost. "

Temeljne reforme

EU je sebi ostavila vremena do 2012. godine da temeljno reformiše zajednički sistem tretmana azilanata. Evropska komisija izbjeglice želi više zaštiti i dati im više prava. Međutim, prije svega Njemačka i Velika Britanija ne žele dati više ustupaka. U posljednje vrijeme se vodi diskusija o tome kako se može umrežitii poitika EU prema azilantima i saradnja u oblasti razvoja nerazvijenih zemalja. Predloženo je da se suzbiju posljedice zbog kojih izbjeglice napuštaju svoje zemlje. Prvi pilot projekti realizirani su u zemljama Zelenortska ostrva, Moldavija i Gruzija. Ove zemlje su se obavezale da će poduzeti mjere protiv falsifikovanja viza i ilegalne migracije, a zauzvrat im je EU obećala projekte za razvoj.

Međutim, ovaj način regulisanja politike prema azilantima i izbjeglicama nije rješenje. EU će se u predstojećoj reformi zakonodavnih pravila prema azilantima morati pobrinuti i o boljoj koordinaciji zajedničkih standarda. Za Rüdigera Veita to znači da se uvjeti koji vladaju na grčko-turskoj granici u Evropi više ne smiju dozvoliti.

Autor: Richard Fuchs/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić