Balkanska turneja Ursule fon der Lajen

Poruka Ursule fon der Lajen je bila svugde ista: Budite dobri jedni prema drugima, ulažite i dalje napore, budite strpljivi: „Želimo vas u Evropskoj uniji. Lično se zalažem za to”.

Strpljenja, molim!

Ohrabrujuće riječi su potrebne, jer se pristupni proces godinama razvlači, iako, recimo Albanija i Sjeverna Makedonija još od 2019. imaju u džepu pristanak Brisela na početak pristupnih pregovora.

Predsjednik Albanije Edi Rama je sažeo razočarenje sporošću procesu ovako: „Osjećamo se kao na svadbi gdje je mlada nakićena, ali gosti nisu pozvani".

Albanija se prema Rami osjeća kao talac svađe između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Bugarska je blokirala početak pristupnik razgovora Skoplja tvrdeći da Sjeverna Makedonija ugrožava bugarski identitet i jezik. Brojne su zemlje unutar Evropske unije koje nemaju razumijevanja za ovaj spor. Njemačka vlada je u junu zvanično zatražila od Bugarske da konačno povuče svoj veto na početak pristupnih pregovora. Ursula fon der Lajen je o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ponovila ono što piše u svim izvještajima iz Brisela: „Ispunili su sve uslove i odradili svoj dio posla", rekla je i u Skoplju i u Tirani.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev je rekao ono što mnogi političari Evropske unije ponavljaju godinama – radi se o vjerodostojnosti EU. Prema njemu ona mora konačno da ispuni svoja obećanja. Ursula fon der Lajen je osmijehom pokušala da ublaži kritiku. Međutim, nije ponudila konkretan recept za smekšavanje bugarskog stava. 

Ona je na svim stanicama svoje turneje radije isticala finansijska sredstva koja EU stavlja na raspolaganje zemljama zapadnobalkanskog regiona za obnovu poslije pandemije. Nakon jednokratne pomoći za vakcinaciju, kao strateška investicija u region u slijedećih nekoliko godina stiže 30 milijardi evra. 

Privremeno rješenje u sukobu Prištine i Beograda

Turneja Ursule fon der Lajen počela je u znaku konflikta između Srbije i Kosova o uzajamnom priznavanju automobilskih registracija. To je dovelo do rasta napetosti i zveckanja oružjem.

Dok je predsjednica Komisije bila u Prištini i Nišu, pregovarači kosovske i srpske strane su tražili rješenje u Briselu. Pregovori su urodili plodom. Barem je pronađeno privremeno rješenje, pregovori će se nastaviti.

„Životno je važno da Srbija i Kosovo normalizuju svoje odnose. Veoma sam zabrinuta zbog aktuelnog sukoba. Mora da uslijedi deeskalacija", rekla je predsjednica Evropske komisije kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju u Prištini i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u Beogradu. U principu su se složili, ali nisu rekli kada, da li će i kako popustiti.

Osnovni problem, nepriznavanje Kosova kao države – a to je stav Beograda i nekoliko zemalja Evropske unije – ostao je neriješen. Beograd, ali i Atina i Madrid, na primjer, posmatraju Kosovo kao srpsku separatističku pokrajinu. Članovi Evropske unije mogu postati samo suverene države. Dakle, taj problem čeka da bude riješen.

U Prištini je jedan novinar rekao Ursuli fon der Lajen da bi Priština morala i dalje da teži članstvu Kosova u EU „kao snu".

„Smisleno je, nužno i predivno imati snove, rekla je Ursula fon der Lajen. Dodala je da se na samitu na Brdu kod Kranja slijedeće nedjelje moraju uložiti napori da se uspostavi solidna baza povjerenja i prijateljstva:

„Balkan spada kod nas. To je san na čijem se ostvarenju isplati raditi". Pritom predsjednica Evropske komisije nije navela konkretene korake. 

Više međusobne saradnje

U Srbiji je Ursula fon der Lajen pohvalila tamošnji napredak. Sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem potpisala je sporazum o izgradnji jedne željezničke linije, koja bi jednog dana trebalo da povezuje Salcburg i Solun. EU finansira pretvaranje pruge u dvotračnu i njenu elektrifikaciju.

Vučić se naglašeno zahvaljivao, a Ursula fon der Lajen je stalno ponavljala da je Srbiji mjesto u EU. Vučić se izričito zahvalio na pomoći u izgradnji „Auto-puta prijateljstva" između Niša i Prištine. On je naglasio da je neophodna deeskalacija konflikta sa Kosovom.

Ursula fon der Lajen je ponovila svoj apel upućen šefovima država i vlada šest balkanskih zemalja da poboljšaju svoju kooperaciju i to prije pristupanja Evropskoj uniji i prije početka pregovora. Ekonomska saradnja, uklanjanje carinskih barijera i graničnih kontrola za građane tri zemlje već su sada moguće. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija to su već ostvarile u okviru inicijative „Otvoreni Balkan" i tu bi trebalo da se priključe i BiH, Crna Gora i Kosovo.

Vize pod znakom pitanja?

Predsjednica Evropske komisije nije spomenula, barem ne javno, rezervisanost koju prema pristupnim pregovorima ima ne samo Bugarska već i druge zemlje članice. Francuska i Holandija i dalje imaju kritike na račun Albanije kao mogućeg pristupnog kandidata. Holandski parlament je ukinuo formalne prepreke, ali tehnička vlada oklijeva.

Neke zemlje EU, među kojima je i Njemačka, dovele su u internim savjetovanjima u pitanje bezvizni režim sa balkanskim zemljama - sa obrazloženjem da previše tražilaca političkog azila stižu iz tih zemalja i da njihove zemlje porijekla nisu spremne da bez problema preuzimaju svoje deportovane državljane.

Njemačka je zatražila od Evropske komisije da razmisli o primjeni kaluzule koja bi omogućila privremeno suspendovanje bezviznog režima. O tome je izvijestio briselski sajt „EU Observer". I o tome će biti riječi na samitu u Sloveniji.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu