Balkanske zemlje – suživot različitih doživljaja prošlosti

Na panel diskusiji u Mostaru, održanoj u okviru manifestacije Sarajevo Fest Umjetnost Politika, na tamnoj sceni Narodnog pozorišta, s jarkim svjetlima uperenim u lica i jedva 25 radoznalih slušatelja, o Europskoj uniji, saradnji zemalja regiona, o  istim događajima a različitim shvaćanjima, ali i o novim ratovima, govorili su bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, bivša predsjednica Skupštine Republike Srbije i nekadašnja vršiteljica dužnosti predsjednice Srbije Nataša Mićić i bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, uz moderatora - hrvatskog novinara Sašu Kosanovića.

Europsko 'STOP' balkanskim zemljama - "kratkovidan incident"

Niti jedan od nekadašnjih regionalnih lidera balkanskih zemalja nije oduševljen bruxeleskim odgađanjem pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, ali to ne smatraju izvornom europskom politikom.

"Svi smo to shvatili kao negativnu poruku. Poruku nepoštovanja EU i njenih pravila i svi se nadamo da će se to premostiti zbog kvalitetnog doživljaja EU. Za ovaj prostor to je bilo jako negativno i nadam se da će nova administracija promijeniti tu odluku", kaže bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Njegova kolegica iz Srbije, Nataša Mićić takvu 'Makronsku politiku' smatra "jednim kratkovidnim incidentom". "Ja vjerujem u EU", komentira ona, "i ne vidim drugu alternativu za regiju. Svi smo i formalno, funkcionalno i egzistencijalno upućeni prema EU, koja je prije svega napravljena na humanističkim vrijednostima i to je ono što nama  nedostaje. EU je u usponu i vjerujem da će premostiti neke probleme i u bućnosti biti ambicioznija".

"I Evropi treba više Evrope"

Po riječima hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, Europa se u slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije pokazala nevjerodostojnom.

Ipak, on je optimist. I to s razlogom. "Kada govorimo o budućnosti, osobno mislim da sve naše zemlje u EU imaju smisao i bez nje smo svi osuđeni na provincijalizaciju i neuspjeh. Kada gledamo globalni kontekst, imamo SAD, Rusiju, Kinu, Aziju, a ako Europa ne želi tonuti u 'drugu ligu' mora ojačati. I zato vjerujem da Europa nije kompletna bez svih zemalja regije, ali u Europi mora biti i više Europe", smatra Josipović.

Dok Josipović kaže da treba "više Europe", bivši ministar vanjskih poslova BiH, Zlatko Lagmdžija konstatira da je današnja Europa podjeljena na inkluzivno i ekskluzivno duštvo, a ne na ljevicu i desnicu. Kao primjer navodi migrantsku krizu koja je pogodila cijeli europski kontinent. "I tada se vidjele dvije Europe, na jednoj strani imali smo Angelu Merkel iz konzervativne CDU i švedskog premijera i socijaldemokratu Stefana Lofena, desnicu i ljevicu koji su predvodili inkluzivno društvo. S druge strane bio je Viktor Orban i Robert Fico, dakle desnica i ljevica, koji su bili protiv. To su ta dva različita društva, inkluzivno i ekskluzivno", kazao je Lagumdžija.

EU, NATO i "ruska kragna"

Međutim, kako god nedavne vijesti iz Bruxellesa zazvučale, kako kaže bivši predsjednik Crne Gore, EU nema alternative. "Nema alternative Europskoj uniji i to smo vrlo jasno postavili u nasoj politici. Imali smo dva cilja, jedan je NATO integracije i to smo završili pod vrlo visokim pritiskom, oštroj ivici provalije i vrlo nezahvalnom vremenu. NATO je potreba Crne Gore ne samo zbog nužnosti zaštite nego zbog vrijednosti koju nosi i mislim da je to jedna od ulaznica za EU. Teško da će jedna zemlja ući u EU ako nije u NATO-u", zaključuje Vujanović.

Za NATO, kako kaže,"navija" i Nataša Mićić ali nju brine nešto drugo - "ruska kragna". "Svi smo okrenuti prema EU i najlošije što nam se može dogoditi je da budemo interesne sfere drugih. Brine me ta ekspanzija Rusije na Balkanu, pa i Kine u ekonomskom dijelu. Većina u Srbiji misli da su nam Rusi najveći prijatelji, ali ne da nismo ništa dobili, nego smo im dosta toga i poklonili. Brine me ta 'ruska kragna'. Crna Gora i Sjeverna Makedonija uspjele su se otrgnuti. Tješi me da to toliko neće ovisiti od nas jer ćemo ipak biti dogovor velikih - moramo shvatiti da ipak nismo neki odlučujući faktor", uvjerena je bivša vršiteljica dužnosti predsjednice Srbije.

Hoće li biti rata?

Dok panelisti govore, kao u zapletu neke zanimljive kazališne predstave, izranja strah i pojavljuje se pitanje: "Hoće li biti rata i trećeg entiteta".

Bvši hrvatski predsjednik odgovara kako "ne treba previše ozbiljno uzimati populističke, predizborne izjave", a u jedno je siguran. "Bez obzira na to, Hrvatska nije ili neće biti ta koja bi ovdje bila ponovno angažirana vojnim snagama i u to sam apsolutno uvjeren. Pokušavam kazati ono što se u BiH teško čuje - vaša je sudbina u vašim rukama. Nije moj posao odrediti treba li BiH treći entitet i hoće li ih biti jedan, pet ili 77. Kao društvo trebali biste se odmaknuti od te percepcije da postoji neko zlo s druge strane granice. Uzmite stvar u svoje ruke, probajte se istinski dogovoriti. Sva tri naroda imaju svoje opravdane strahove, vizije, ali moje mišljenje je da do sada niste imali političke lidere, stranke, koji su sposobni uraditi kompromis", njegov je odgovor na ovo delikatno pitanje.

Mićićeva je na ovu temu imala kratak odgovor. Ona drži da je svako pitanje o promjeni granica preopasno, bilo da se radi o BiH ili Kosovu. "To bi dovelo u pitanje 30 uloženih godina konsolidacije i svih napora koji su učinjeni. Što se tiče Mostara - od vas sve zavisi, budite iskreni prema sebi i drugima i probajte biti ravnopravni, pa onda jačajte institucije. Ne može vam niko pomoći ako sami sebi ne pomognete", njen je savjet za Mostarce.

Nema rata, ni hrvatskog trećeg, a ni bošnjačkog drugog entiteta

Bivši ministar vanjskih poslova BiH Lagumdžija uvjeren je da rata neće biti - kao ni trećeg entiteta. "Mislim da rata neće biti zbog nekoliko razloga - zato što rata ima kada je jedan jak, a drugi slab, a ovdje su svi slabi. Drugo, rat se ne vodi iz direktne proizvodnje nego iz ratnih rezervi, a ovdje nema niko rezervi. Treće - ne postoji spremnost da iko više svoje dijete šalje u novi sukob već bi ga poslao u izbjeglištvo preko granice, pa makar u Afriku. I na kraju, rat se vodi kada neko misli da može izbjeći odgovornost, a mi imamo međunarodni mirovni sporazum. Odgovorno tvrdim da onaj ko naruši mirovni sporazum i krene u rat, neće završiti u Haagu, nego kao u Nurnbergu na ekspresnom suđenju. I oni to znaju - i Bakir Izetbegović i Dragan Čović i Milorad Dodik. Kada bi znali da neće biti optuženi, možda bi i krenuli u rat", njegovo je pojašnjenje.

No, tu Lagumdžija ne staje. On objašnjava da tzv. trećeg, većinski hrvatskog entiteta neće biti zbog 'drugog, većinski bošnjačkog entiteta'. Možda na prvu ruku izgleda komplicrano, ali Lagumdžija svoju tezu da "neće biti nikakvih crtanja karata i hrvatskog trećeg entiteta", objašnjava - suzbijanjem bošnjačkog radikalizma. "Trećeg entiteta neće biti jer postavljam pitanje - a što je drugi entitet? Drugi bi bio 'Zapadna Obala i Gaza', samo što bi to kod nas bila Zapadna Bosna i 'Gaza-Sarajevo'. Dakle, sarajevska kotlina do Tuzle - je li to Gaza? Je li Bihać Zapadna Obala? Da pojednostavim, ovdje će doći do trećeg i drugog entiteta kada najbrojniji narod na to pristane. Kada bi neko ko misli da ima mandat najbrojnijeg naroda, krenuo u pravljenje trećeg, odnosno, drugog entiteta, onda bi ga najbrojniji narod srušio kao Čaušeskua. Samo ako se Bošnjaci radikaliziraju, pristat će na treći entitet da bi dobili "svoj" drugi entitet, a to neće dozvoliti više od 50% ljudi koji ne izlaze na izbore", pojednostavljuje Lagumdžija zapetljanu temu.

'Može li tko reći gdje je put ka sreći?

U ovom "okretanju ka budućnosti", Ivo Josipović kao hrvatski premijer, a kako je to primjetio moderator-novinar Saša Kosanović spominjući stihove pjesme hrvatskog rokera Gorana Bare '...može li tko reći gdje je put ka sreći', dobio etiketu nacionalnog izdajnika.

"Kada sam preuzimao dužnost imao sam tri cilja - EU, naravno za to nisam zaslužan samo ja, drugi je bio poboljšanje odnosa sa susjedima i mislim da su odnosi bili neusporedivo bolji i sa Srbijom i sa BiH. U Sarajevu sam rekao da je Hrvatska vodila lošu politiku prema BiH i na neki način sam se ispričao. Tadašnja vlada HDZ-a na mene je krenula drvljem i kamenjem, osuđivali su me. Međutim, napravili su anketu i ona je pokazala da to što sam rekao u Sarajevu podržava 77% građana", rekao je bivi hrvatski predsjednik.

Podsjetio je i na dobru suradnju s tadašnjim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem koji se došao pokloniti na Ovčaru, veliko stratište hrvatskih žrtava rata.

"Predsjednica, koja je došla nakon toga i vlade, unazadile su te odnose. Nažalost kotač se vratio unatrag. Ali u Hrvatskoj nisu svi šovinisti i sve ovisi kakvi su lideri", smatra Josipović.

"Suživot različitih doživljaja prošlosti"

Vujanović se osvrće se na Strategiju EU-a 2020.-2025. u kojoj je naglašeno da zemlje regije trebaju snažnije surađivati na polju ekonomije, kulture, znanosti, inovacijama, istraživanju, obrazovanju.

"Hajdemo bolje surađivati kako bi zadržali ljude. Poruka ovog panela trebala bi biti odgovor na pitanje 'Kuda dalje?'. Idemo dalje prema dobru. Ako idemo putem prošlosti, to je često stranputica. Je li moguće suživot različitih doživljaja prošlosti? Neće nikada događaj na našim prostorima svi gledati istim očima. Je li moguće da to prihvatimo, a da se ne sukobljavamo? Nemojmo robovati prošlosti, nego se bavimo sadašnjošću i budućnošću, novim narativom. Zaslužili smo to. Ako je Mostar izvedeni problem BiH, kada se taj problem riješi, riješi se pitanje BiH. Znam da je to lako kazati, a teško postići, ali imate snage vratiti stari Mostar suživota i tolerancije na koji smo svi bili ponosni", zaključuje Vujanović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android