Belgija: Malo fali da se sve otme kontroli
21. oktobar 2020
Stolice u bašti kafića „Cadre Noir" sigurno jedno vrijeme neće biti potrebne. Zato ih vlasnik Arijas pakuje u kombi. Kafanica njegovih roditelja u briselskoj četvrti Šarbek sastajalište je rumunskih radnika koji žive u blizini. Nakon posla, oni će morati svoje pivce da popiju kod kuće. Isto kao i jedan stalni gost, stariji gospodin s kučetom, koji pomalo začuđeno pita: „Gotovo, je l‘? Morate da zatvorite?“. „Vlada je tako naredila, za početak četiri nedjelje. Ali, ko zna...“, kaže vlasnik.
„Rade nešto, a ne znaju tačno za šta je to dobro“, sumnjičav je Arijas, koji ne želi da kaže svoje pravo ime. On misli da su političari isto u panici. Pri tom su vlasnici restorana tokom ljeta morali da investiraju, da postave pregrade od pleksiglasa između stolova, šatore u baštama kako bi gostima obezbijedili zaštitu i od korone i od kiše. Vlasti će dati nešto novca, ali to stiže prekasno i jedva da će moći da pokriju kirije. Da li će preživjeti drugi lokdaun i ove godine ponovo moći da otvore? „Nada umire poslednja“, filozofski odgovara vlasnik kafića.
Jedna vinoteka na sljedećem ćošku zatvorena je još prije vikenda. „Oprostite, zatvoreno“, piše na vratima. Preko puta jedna tradicionalna francuska braserija, gdje mahom dolaze Belgijanci dubljeg džepa ili zaposleni u obližnjim evropskim institucijama, ne može više da privuče goste sa „svježim dagnjama“. Dalje u centru grada, jedna stara briselska kafana preko noći se pretvorila u starinarnicu. Barmen pere pivske slavine i kaže: „Neće nam trebati neko vrijeme“.
Eksperti strahuju od katastrofe
Belgija, koju je korona teško pogodila, stalno postavlja nove rekorde. U periodu od 9. do 15. oktobra dnevno je registrovano oko 7.900 novih infekcija, 2.500 hiljade zaraženih korona-virusom je u bolnicama, a preko 400 njih na intenzivnoj nezi.
„Zaista smo blizu cunamija“, kaže ministar zdravlja Frank Vandenbruke. Valonija i Brisel su najpogođenije oblasti u čitavoj Evropi. „Još uvijek je sve pod kontrolom, ali je enormno teško.“ Malo fali da se sve otme kontroli. Zaposleni u zdravstvu ponovo rade pod ogromnim stresom. Ako broj zaraženih nastavi da raste, moraće da se obustave drugi medicinski tretmani, što je takođe opasno.
Vadenbruke ima samo jednu poruku za Belgijance: „Zaštitite sebe i svoje bližnje!“ Pored uobičajenih zahtijeva za nošenjem maski u prodavnicama i javnom prevozu, tu je još i zahtjev – van kruga porodice sastajati se s maksimalno jednom osobom. „Niko nije kriv za ovaj virus“, kaže ministar zdravlja odgovarajući tako na optužbe kako su mladi doprinijeli da poraste broj infekcija zbog nedostatka opreza. „Svima nam je u interesu da situaciju stavimo pod kontrolu."
Belgijska vlada savjetuje da se, koliko god je to moguće, radi od kuće. Ali, prodavnice, škole i univerziteti ostaju i dalje otvoreni. Vandenbruke takođe odbija totalnu zabranu kretanja od 21 sat uveče, kao što je uvedeno u većim gradovima u Francuskoj. „Mi ne želimo da zaustavimo kompletan život. Postoje zapravo dva neprijatelja: virus, ali i usamljenost odnosno depresija.“ Ljudi u Belgiji barem mogu uveče da prošetaju. Doduše do ponoći, a onda je na snazi zabrana izlaska.
Regionalna neslaganja
I uprkos ovim najavama, belgijske regionalne vlade i opštine podijeljene su kada je riječ o pravilima. Grad Šarlroa je na primjer uveo opštu obavezu nošenja zaštitnih maski, dok to u susednom mjestu uopšte ne važi. Centralna vlada je zbog toga uvela „komesara za koronu“, koji bi trebalo da se pobrine da se izjednače oprečna regionalna pravila i uspostavi kontakt između različitih nivoa vlade i javne uprave.
„Gore je nego 18. marta kada smo uveli potpuni lokdaun“, rekao je premijer Aleksander de Kro. Danas ima tri puta više slučajeva na intenzivnoj njezi nego onda, a situacija u bolnicama je napeta. „Biće još gore“, strahuje predsjednik vlade. Njegove statističari prognoziraju da će sredinom novembra u Belgiji biti zauzeto 2.000 kreveta na odjeljenjima za intenzivnu njegu.
Bolnice prije napada
Koliko situacija može da postane ozbiljna u bolnicama, pokazala je kratka obustava rada u bolnici Erazmus u Briselu ovog ponedjeljka. Oko 60 njegovatelja i ljekara žalilo se da još od prvog talasa korona virusa u proljeće ove godine nisu dobili dodatni materijal, a prije svega personal. „Padamo kao klade“, izjavila je jedna od organizatorki obustave rada televiziji RTL. „Mi moramo da radimo čak i ako smo pozitivni i pod temperaturom“, kaže njegovateljica Lajla, koja takođe ne želi da kaže svoje pravo ime. Tako bi ona mogla da zarazi svoje pacijente i članove porodice.
Zaposleni u Erazmusu su bijesni zbog toga što obećanja data na proljeće nisu ispunjena. „Tada su nam svi uveče aplaudirali“, sjeća se Lajla. Ali, više njegovatelja bez obzira na to – nema. Glavni ljekar Žan-Mišel Ugardi solidarisao se sa štrajkačima. „Nama je potrebno više ljudi, za pacijente oboljele od kovida 19, ali i za druge bolničke poslove.“ Prve bolnice u Briselu, ali i Liježu javljaju da su im kapaciteti popunjeni. Mnogi koji rade u zdravstvenom sektoru smatraju da su ih političari ostavili na cjedilu. I ne samo tamo, građani imaju osjećaj da neke gorke lekcije iz prvog lokdauna u proljeće, nisu u dovoljnoj mjeri naučene.