Berlin ne želi da nervira Kinu zbog Tajvana
2. august 2020
Da li je Njemačka istakla bijelu zastavu i kapitulirala pred Kinom? O tome se u medijima diskutovalo prije dvije nedjelje kada se saznalo da njemačko ministarstvo spoljnih poslova na svojoj internet-stranici umjesto zastave Tajvana ima samo bijeli okvir. Međutim, usprkos nekim izvještajima koji su tvrdili suprotno, ta zastava nije iznenada skinuta sa stranice - ona tamo naime nikada nije ni bila. Jedino što prije rasprave to niko nije ni primijetio.
Po mišljenju Berlina je, naime, crveno-plava zastava "Republike Kine", kako se Tajvan službeno zove, oznaka državne suverenosti - a to je, u skladu sa njemačkom "politikom jedne Kine", rezervisano samo za Narodnu Republiku Kinu. "Politika jedne Kine" znači da Njemačka službeno priznaje samo Narodnu Republiku Kinu. Na Tajvan se gleda kao na provinciju koja se samovoljno otcijepila i koju Njemačka ne priznaje kao suverenu državu.
Kineski pritisak na Tajvan sve veći
Mada neki stručnjaci smatraju da Tajvan ispunjava sve uslove za priznavanje statusa nezavisne države, mnogo je primjera koji pokazuju da Njemačka Kinu i Tajvan različito tretira. Tako recimo njegovi demokratski izabrani političari ne smiju da putuju u EU, a njegov predstavnik u Berlinu ne smije da se sretne sa njemačkim ministrom spoljnih poslova. I iz njemačkog glavnog grada nisu poslane čestitke poslije ponovnog izbora Čai Ing-Ven na funkciju predsjednice Tajvana. Ali, dosada je takvo ponašanje Njemačke rijetko izazivalo neke proteste.
Pročitajte još i: Kineska demonstracija moći pred obalom Tajvana
Mada kineski komunisti nikada nisu imali kontrolu nad Tajvanom, oni ga ipak posmatraju kao dio svoje teritorije. Tajvan spada u dio nacionalnih "temeljnih interesa", a tu Komunistička partija reaguje posebno osjetljivo. To je bilo vidljivo kada je prošlog decembra u njemačkom Bundestagu raspravljao Odbor za pritužbe o slučaju Tajvana.
Tom prilikom je Petra Zigmund, šefica Odjeljenja za Aziju u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova, neobično opširno objašnjavala njemačku službenu liniju: Tajvan je partner sa kojim se dijele "zajedničke vrijednosti" i sa kojim postoji "odlična" saradnja - ali sve ispod praga službenog diplomatskog priznanja. Odustajanje od "politike jedne Kine" bi "teško oštetilo njemačko-kineske odnose, a to nije u našem interesu", rekla je Zigmund.
Otada je pritisak na Tajvan još porastao. Otkako je pekinški kandidat na predsjedničkim izborima izgubio, kineska armija stalno šalje vojne avione i brodove u blizinu ostrva. Sjedinjene Države, neslužbeni patron i zaštitnik Tajvana, na to su reagovale istom mjerom. Da Kina primjenu vojne sile vidi kao moguću opciju za stavljanje Tajvana pod kontrolu, to je kineski predsjednik Si Đinping jasno stavio do znanja u jednom govoru početkom prošle godine.
Direktive dolaze iz ureda kancelarke
Jedan od centralnih događaja njemačkog predsjedanja Evropskom unijom je trebalo da bude veliki evropsko-kineski samit u septembru. Ali, on je u međuvremenu otkazan. "I svijet i Kina su se promijenili. U ovo vrijeme ne uklapa se više samit na kojem bi se samo izmjenjivale lijepe riječi", kaže Margarete Bauze, poslanica Zelenih u Bundestagu. To bi imalo smisla samo ako se "jasno i bez okolišanja govori o problemima i ako se jasno povuku crvene linije preko kojih ne smije da se prelazi - jer će to da ima konsekvence", kaže ova političarka.
Konsekvence je u svakom slučaju povukao Odbor Bundestaga za ljudska prava u kom Bause učestvuje. Nakon što je Kina poslanicima više puta uzastopno odbila odobriti ulaz u zemlju, poslanici su u junu željeli da demonstrativno posjete Tajvan. Ali, budući da je pandemija korone to spriječila, oni će sada da provedu jedan dan u tajvanskom predstavništvu u Berlinu. Tamo će digitalnim putem da razgovaraju sa svojim sugovornicima na Tajvanu.