Berlin pruža ruku BiH

Sastanke u odvojenim terminima i iza zatvorenih vrata vodi savjetnik njemačke kancelarke za spoljnu politiku i bezbjednost Christoph Heusgen. Ovo je prvi službeni sastanak u Berlinu na kojem će se pojaviti predsjednik Republike Srpske i najjače stranke ovog entiteta SNSD-a Milorad Dodik. Tokom protekla dva kruga razgovora o ustavnoj reformi Bosne i Hercegovine, u Berlin su dolazili čelnici SDA-a, SDP-a, HDZ BiH, a u posljednjem krugu i HDZ-a 1990. Sagovornici iz Republike Srpske bili su Dodikov savjetnik Slavko Mitrović i ministarka za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Željka Cvijanović. Ambasador Bosne i Hercegovine u Berlinu Tomislav Limov komentriše: “Naravno da ono što gospodin Dodik zastupa, on neće principijelno odstupati od stavova koji su već poznati, a Njemačka nastoji da nađe kompromisno rješenje. Neće ni lideri iz Federacije pristati na minimalizam, i oni očekuju da se nađe optimalno rješenje u ovoj situaciji u kojoj sada jesmo.”

U Berlinu neće biti prekrajanja granica, niti će u pitanje biti dovođena pozicija entiteta. Nema tu nikakvog politiziranja i ubjeđivanja, već je riječ o vođenju čistog dijaloga sa bosansko-hercegovačkim stranačkim čelnicima, objašnjava ambasador Limov. Sva buduća pitanja unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine je stvar koju će rješavati isključivo subjekti u Bosni i Hercegovini, poručuje ambasador Limov. “Ne dolaze oni u Berlin da bi im se dale gotove formulacije koje oni trebaju primjenjivati. Oni dolaze u Berlin da iznesu svoje viđenje. Ovo je samo razgovor da se utvrdi sadržaj dokle se može ići u ovom prvom koraku. Pred nama je proces ustavnih promjena, kod nas nije revolucija ustava."

I Milan Kučan iznosi svoje vizije o budućnosti BiH

Razgovori o ustavu u Berlinu nisu izolirano nastojanje Njemačke da pomogne Bosni i Hercegovine, već je to koordinisana aktivnost u koju su uključeni i odgovorni dužnosnici iz Evropske unije. Jedan od njih je i Milan Kučan, specijalni predstavnik slovenačke vlade koji je dobio podršku od Brisela da u Berlinu iznese svoje viđenje situacije u Bosni i Hercegovini.

A zašto je baš Berlin izabran za mjesto u kojem će biti vođen službeni dijalog sa bosansko-herecgovačkim čelnicima, poslanik u njemačkom parlamentu Josip Juratović to pravda činjenicom da sva tri naroda imaju veliko povjerenje u Njemačku kao primjer jedne uspješne, ekonomski i socijalno organizovane države. Uostalom i samoj Njemačkoj je stalo da Bosna i Hercegovina bude stabilna država, tim više što je to zemlja koja ima najdužu granicu sa Hrvatskom, zemljom koja će najdalje za tri godine postati članica Evropske unije, smatra Juratović. “Kako želi Hrvatska tu granicu osigurati? Sa 4,5 miliona stanovnika je to nemoguće. Dakle, susjedna zemlja Evropske unije mora biti stabilna, jer niko ne želi da mu u susjedstvu opet ispadne požar.” Berlinski politolog Bodo Weber tvrdi da sve dok Evropska unija ne bude imala zajednički plan za cjelokupnu strategiju i pristup prema Bosni i Hercegovini, razgovori u Berlinu neće voditi ni do kakvih konkretnih planova.

Ambasador Limov ocjenjuje da od Berlinskih pregovora ne treba previše očekivati, ali ih ne treba ni potcjenjivati. Svima, kaže, mora biti jasno da trebaju prihvatiti ruku koju im Berlin pruža. Prema informacijama kojim raspolaže Ambasada Bosne i Hercegovine u Berlinu, očekuje se da će nakon ovog kruga biti organizovan zajednički sastanak za sve bosansko-hercegovačke stranačke lidere. Na tom sastanku bi trebao biti napravljen jedan okvir koji bi išao u parlamentarnu proceduru.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić