Berlin se priprema i za mogućeg predsjednika Trumpa

Fotografija koja je u samo nekoliko minuta nakon atentata obišla svijet ima ogromnu simboličku snagu: Donald Trump s krvavim licem, podignute šake ispred američke zastave.

Na stranačkom kongresu republikanaca u Milwaukeeju Trump je uz gromoglasan pljesak službeno proglašen predsjedničkim kandidatom. Mnogi u SAD-u vjeruju da ga sada više ništa neće moći zaustaviti.

U to vjeruju –li bolje rečeno: toga se pribojavaju – njemački političari. Neki nisu krili svoju antipatiju prema Trumpu. Kancelar Olaf Scholz je na samitu G7 u lipnju u Italiji jasno dao do znanja da bi mu draže bilo da Joe Biden osvoji još jedan mandat.

Transatlantski stručnjak Dominik Tolksdorf iz Njemačkog društva za vanjsku politiku je protiv takvog javnog zauzimanja za jednu stranu. "Svi znaju što je na kocki, ali njemački političari nemaju utjecaja na američke izbore. Oni bi se trebali pripremiti, ali je bolje da se suzdrže od anti-Trump retorike", piše Tolksdorf za DW.

J.D. Vance: "Nije me briga što se događa s Ukrajinom"

Nominacija J.D. Vancea za potpredsjednika u slučaju Trumpove izborne pobjede izazvala je zabrinutost u Njemačkoj, osobito kada je riječ o podršci Ukrajini. Vance je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC) u veljači "vrlo jasno dao do znanja koliko brzo bi Trump i on predali Ukrajinu Putinu", napisala je supredsjednica njemačkih Zelenih Ricarda Lang na platformi X.

Vance je 2022. godine u jednom podcastu otvoreno rekao: "Zapravo me nije briga što se događa s Ukrajinom." Šef Minhenske sigurnosne konferencije MSC-a Christoph Heusgen napomenuo je u razgovoru za novinsku agenciju Reuters da je Vance jasno iznio svoj stav u Münchenu: "SAD će u budućnosti postaviti druge prioritete, Europa će se morati sama pobrinuti za svoju obranu i također od SAD-a preuzeti glavni teret podrške Ukrajini."

Vance je rekao i nekoliko stvari o Njemačkoj koje se većini njemačkih političara neće svidjeti. Osim što se žalio na nedovoljne njemačke napore po pitanju obrambene politike, on je njemačku energetsku politiku nazvao "idiotskom".

Govoreći o usponu njemačke desničarske stranke AfD-a, Vance je u veljači u jednom intervjuu rekao da je razlog "rastući otpor masovnoj migraciji", te da europske elite ne slušaju obične ljude.

Nadalje, Vance zagovara carine na uvoz kako bi zaštitio domaću industriju, što bi posebno pogodilo izvozno orijentiranu Njemačku.

Njemačka ovisnost o SAD-u još je porasla

Da Njemačka i Europa moraju više ulagati u svoju obranu nije novost. Trump je to ponavljao tijekom svog predsjedničkog mandata od 2016. do 2020. Program američkih republikanaca usvojen u Milwaukeeju to još jednom potvrđuje: "Republikanci će jačati saveze osiguravajući da naši saveznici ispune svoje obveze i ulažu u našu zajedničku obranu."

"Problem je u tome što su Njemačka i Europa danas mnogo 'ranjiviji' nego 2016. godine, jer Rusija prijeti ne samo Ukrajini već cijeloj Europi, a Europa je sigurnosno još uvijek vrlo ovisna o SAD-u", ističe Tolksdorf. I dodaje da Europljani danas barem mogu bolje procijeniti Trumpa nego 2016.

"Za njemačku vladu bi bilo najbolje da se priprema za moguće Trumpovo predsjedništvo povećanjem podrške Ukrajini i pripremom na to da će u budućnosti morati pružiti i organizirati mnogo veću podršku", savjetuje transatlantski stručnjak. On naglašava da se Njemačka mora pripremiti i na sljedeći zahtjev Trumpove administracije: "Ako želite biti sigurni u našu podršku u NATO-u, morate se vi Europljani pokazati kao pouzdani partneri, što znači da morate mnogo više sami ulagati i doprinositi zajedničkoj obrani."

Američko dugometno oružje u Njemačkoj u Trumpovom interesu

Njemačka je već započela preokret i znatno više ulaže u obranu, uglavnom zbog ruske prijetnje. Još jedan korak poduzeo je kancelar Olaf Scholz prije nekoliko dana na samitu NATO-a u Washingtonu. Dogovorio je s predsjednikom Bidenom stacioniranje američkog oružja dalekog dometa u Njemačkoj.

"Mnogi od ovih sustava naoružanja o kojima se sada radi pokrenuti su upravo u Trumpovom mandatu", rekao je za DW Tim Thies iz Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku u Hamburgu. "Osim toga, prema ministru obrane Borisu Pistoriusu, Njemačka bi trebala sama platiti njihovo stacioniranje. Čini se da savezna vlada gotovo preventivno predviđa moguće zahtjeve budućeg predsjednika Trumpa."

Njemačka delegacija u Milwaukeeju

Mnogi njemački političari s užasom se sjećaju prve Trumpove predsjedničke kampanje. Njegova pobjeda tada je većinu zatekla nespremnom, jer su bili uvjereni da će predsjednica postati Hillary Clinton iz Demokratske stranke.

Koliko je tada bio dubok jaz između Trumpa i njemačke politike – još uvijek je –okazala je izuzetno nediplomatska izjava tadašnjeg njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera. Tijekom američke predsjedničke kampanje 2016. Steinmeier je Trumpa nazvao "propovjednikom mržnje".

Ovaj put Berlin želi biti bolje pripremljen. Michael Link (FDP), koordinator za transatlantsku suradnju u Ministarstvu vanjskih poslova, nekoliko zastupnika Bundestaga i njemački veleposlanik u Washingtonu pratili su kao promatrači kongres Republikanske stranke u Milwaukeeju. "Morat ćemo surađivati s bilo kojim predsjednikom, jer se u transatlantskom odnosu ne radi o osobnim preferencijama, već o središnjoj nezamjenjivoj konstanti vanjske politike Savezne Republike Njemačke", rekao je Link za Redaktionsnetzwerk Deutschland.

Usmjeriti kontakte prema republikancima, ali ne prema Trumpu

Političari vladajućih stranaka SPD-a, Zelenih i FDP-a dugo su zanemarivali kontakte s američkim republikancima zbog velikih ideoloških razlika. U međuvremenu sve više njemačkih političara zagovara takve kontakte, uključujući i Nilsa Schmida, glasnogovornika za vanjsku politiku SPD-a.

Zelena ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nedavno je tijekom posjeta SAD-u namjerno posjetila i republikansku državu Teksas. Ona je u jednom intervjuu rekla da želi uspostaviti kontakte na razini saveznih država ili gradova. Očito je da je „plan B" savezne vlade sada u punom zamahu.

Članovi savezne vlade i dalje se nadaju da će izbor dobiti demokratski kandidat –ako zasad stoje stvari - Joe Biden. No u to se sve više sumnja zbog Bidenove slabosti, pa se i Berlin počinje pripremati na najgori scenarij.

Što bi se promijenilo za Njemačku u drugom mandatu Donalda Trumpa? Dominik Tolksdorf procjenjuje: "Odnosi bi se znatno ohladili, ali ipak bi se trebali tražiti načini za održavanje donekle konstruktivnih odnosa."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku

/dw/a-69700869