Bezvizni režim opet na čekanju

U međunarodnoj zajednici postoji veliko interesovanje za situaciju u BiH, što se ogleda i u velikom broju posjeta inostranih zvaničnika. Sarajevo su tako posljednjih mjeseci posjetli visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU Ketrin Ešton, komesar za proširenje Štefan File, generalni sekretar NATO-a Andreas Fog Rasmusen, ministri spoljnih poslova Španije, Italije, amerčki državni sekretar Stajnberg,... Međutim postavlja se pitanje koliko je BiH uspjela da iskoristi ovakav “pozitivan momenat”. Specijalni predstavnik EU u BiH, Valentin Incko, za Dojče vele tim povodom kaže:

“BiH to nije dovoljno iskoristila. A tu nisu u pitanju samo političke posjete. Svjetska banka je nudila novac za izgradnju hidroelektrane i autoputa, i to se do sada nije iskoristilo. Možda ćemo i vidjeti polaganje nekog kamena temeljca tokom proljeća ili pred izbore. Evropa svakako kuca na vrata BiH, ali Evropa očekuje i da BiH ostvari svoje zadatke.”

Valentin Incko smatra da je BiH na slučaju ispunjavanja uslova za viznu liberalizaciju pokazala da “može kad hoće”, ali i da se kod pojedinih evropskih zemlja i evropskih institucija može osjetiti i umor povodom konstantnih zastoja u reformama drugih oblasti u BiH. On, međutim, kaže kako će Evropa imati dovoljno strpljenja i da će BiH ponuditi mehanizme koji su se već pokazali uspješnim u 27 zemalja članica EU, kao i u zemljama regiona.

“Ne treba zaboraviti, ali treba oprostiti i krenuti dalje.”

Osim posjeta evropskih i svjetskih zvaničnika, i regionali lideri su ovih dana posjetili BiH. „Posjete predsjednika Srbije i Hrvatske, Borisa Tadića i Ive Josipovića, kao i nedavno usvojena Deklaracija o Srebrenici u Paralmentu Srbije, govore u prilog tome da je, osim političke i ekonomske, u regionu moguća i saradnja u oblasti pomirenja,“ kaže Incko u razgovoru za Dojče vele. On navodi i to da su prvi koraci uvijek najteži:

“Doživjeli smo usvajanje Deklaracije o Srebrenici. Vidjeli smo predsjednika Josipovića u posjeti onim dijelovima BiH gdje su Hrvati počinili zločine. Sve su to bolne stvari. Ali potrebno je naći istinu, a istina oslobađa. Treba oprostiti. Ne treba zaboraviti, ali treba krenuti dalje.”

Iako ima onih koji nisu zadovoljni ovim koracima u pravcu pomirenja, i onih koji traže više. Prema Inckovim riječima, potrebno je biti realan, a najvažnije je da se “krenulo” i da BiH treba da prihvati šansu i konstruktivno i korektno ponašanje svojih partnera u ovom procesu.

I ovog ljeta sa vizama na odmore

Neki evropski zvaničnici i poznavaoci prilika u BiH smatraju da u predizbornom periodu ne bi trebalo očekivati značajniji napredak kada je riječ o provođenju reformi u zemlji. Nacionalna retorika uveliko uzima maha u ovom periodu, kaže Incko, ali i iznosi očekivanje EU da će se etička, ekonomska i evropska pitanja naći u stranačkim programa i kampanjama. S druge strane uzavrelu predizbornu situaciju u BiH možda bi mogla da smiri neka pozitivna vijest kao što je eventuali ulazak zemlje u MAP (Akcioni plan za članstvo u NATO Savezu), o čemu će biti riječi na sljedećem Samitu NATO-a u Talinu, ali i najava o viznoj liberalizaciji. Međutim sada je gotovo sigurno da će doći do odlaganja prvobitno zacrtanih termina za stavljanje BiH na “bijeli šengen”. Valentin Incko kaže:

“Izgleda da vizna liberalizacija neće doći tako brzo. Neki su se nadali, a među njima i ja, da će to biti 1. jula, na početku sezone odmora. Izgleda da će junu doći jedna najava kada će do vizne liberalizacije doći.”

Incko tu navodi da najava ne znači i implementaciju, koja bi mogla da uslijedi tri ili četiti mjeseca kasnije.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Zorica Ilić