Bečki samit o Zapadnom Balkanu

Konferencijom o Zapadnom Balkanu, koja se u Beču održala u okviru Berlinskog procesa započetog prije godinu dana, dominirale su dvije velike teme: aktuelna izbjeglička kriza, te proces jačanja uzajamnih odnosa zemalja u regiji i saradnje po pitanju evropskih integracija i privrednih pitanja. Drugi dan samita obilježen je i tragičnom smrću oko pedest izbjeglica, koji su se, kako su prenijeli mediji, ugušili u kamionu krijumčara ljudima u austrijskom Burgenlandu, nedaleko od Beča, tako da je izbjeglička kriza gotovo zasjenila sve druge teme koje se tiču privrednog napretka i saradnje među zemljama regiona. „Ta tragična vijest je opomena da se po pitanju izbjegličke krize rješenja trebaju tražiti što brže i da pri tome moramo biti izuzetno solidarni“, rekla je tim povodom na završnoj konferenciji samita njemačka kancelarka Angela Merkel.

Glede odnosa u regiji, evropski komesar Johannes Hahn podvukao je važnost infrastrukturnih i transportnih projekata, koji će, kako je rekao, potaći privredu, te u daljem kontekstu stabilizovati regiju i omogućiti ljudima da uopšte ne osjete želju i potrebu da napuste zemlju u kojoj su rođeni i odrasli. To će onda, dodao je Hahn, biti i doprinos djelimičnom rješavanju izbjegličke krize. „Godinu dana nakon početka Berlinskog procesa, imamo utisak da na Balkanu vlada jedna nova klima u kojoj je moguće realizovati projekte koji doprinose stabilizaciji regije, te ljudima u njihovim zemljama daju perspektivu za budućnost. Na konferenciji smo realizovali nekoliko konkretnih projekata, i imam utisak da su akteri na Balkanu u međuvremenu spremniji da preskoče vlastitu sjenu i da se dogovori postižu lakše“, rekao je Hahn.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier takođe je podvukao važnost infrastrukturnih i transportnih projekata u regiji, ali jednako tako i projekata za mlade, kojima programi osmišljeni u okviru Berlinskog procesa daju mogućnost da se bolje upoznaju i bolje razumiju. „Poboljšanje privredne klime i bolji odnosi među ljudima u regiji, osnova su za brži put zemalja regije prema Evropskoj uniji“, rekao je Steinmeier.

Berlinski proces

Bečka konferencija je nakon prošlogodišnje koferencije u Berlinu druga po redu u okviru Berlinskog procesa, za vrijeme kojeg bi se do 2018. godine trebalo desiti ukupno pet samita ove vrste. Vezano za spomenute konkretne projekte, na konferenciji u Beču je potpisan Sporazum o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji je prvi sporazum o razgraničavanju potpisan između država nekadašnjih republika bivše SFRJ.

„U zemljama zapadne Evrope, granični sporazumi, kakav je postignut između BiH i Crne Gore se podrazumijevaju, ali u zemljama, koje su prije dvadeset godina bile u ratu, ovakvi dogovori imaju izuzetnu važnost i težinu“, rekao ja njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier. Intenzivno se razgovaralo i o izgradnji dionice autoputa Niš-Priština-Drač a potpisana je i zajednička deklaracija o otvaranju ureda za saradnju mladih u regionu. Još nije jasno da li će ovaj ured biti otvoren u Beogradu ili u Prištini.

Izbjeglička kriza

Dobar dio konferencije, koja je prvenstveno trebala biti posvećena isključivo temama Zapadnog Balkana, posvećen je aktuelnoj izbjegličkoj krizi. S tim u vezi, njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da će se na nivou Evropske Unije svakako raditi na definisanju kvota koju će svaka od zemalja trebati ispuniti. „Kada to definišemo, onda ćemo vidjeti koja od zemalja taj plan podržava, a koja ne, možda ćemo nakon toga o tome morati diskutovati, ali sam sigurna da ćemo naći zajedničko rješenje. Rješenje istovremeno moramo tražiti i za trenutno bespravno stanje, što se u ovom najviše odražava na Srbiju i Makedoniju, ali je i to pitanje vezano za adekvatnu raspodjelu izbjeglica u svim zemljama“, rekla je Merkel.

Ministri vanjskih poslova Austrije i Njemačke, Sebastian Kurz i Frank Walter Steinmeier, takođe su se založili za, kako su naveli, `evropsko rješenje` novonastale krize. „Iako u ovom trenutnku krizom nije pogođeno svih 28 zemalja članica Evropske Unije, ovo ipak jeste problem svih 28 članica. One zemlje koje u ovom trenutku imaju najviše izbjeglica neće moći same sa tim izaći na kraj. Potrebna nam je poštena i ravnomjerna raspodjela izbjeglica u zemljama Evropske Unije“, rekao je Steinmayer.

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz izjavio je da je sada potrebno bolje zaštititi vanjske granice Evropske Unije, te da pojedinačna rješenja mogu predstavljati opasnost za evropsku ideju. „Neophodno je shvatiti da ovu krizu nijedna zemlja ne može riještiti sama, te da Evropa bez granica unutar šengenskog prostora može postojati samo na osnovu jakih vanjskih granica. Potrebno je angažovati se u samim zemljama iz kojih izbjeglice dolaze, te osigurati vanjsku granicu EU i poštenu raspodjelu izbjeglica u zemljama Evropske Unije“, rekao je Kurz.

Izbjeglice iz Evropske Unije

Iz njegove perspektive, kao i iz perspektive ministara vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića, apsurdno je i velika sramota da izbjeglice bježe iz jedne zemlje koja je članica EU u drugu zemlju koja to nije, misleći na Grčku odakle izbjeglice bježe u Makedoniju i Srbiju. Ministar Dačić kritikovao je da Evropa od Srbije zahtijeva nacrtni plan za rješenje izbjegličke krize u Srbiji, a da ga istovremeno ni ona sama nema. „Mi ćemo obaviti našu ljudsku dužnost i pružiti pomoć tim ljudima u nevolji, ali bi se o tim ljudima zapravo morala brinuti Evropska Unija.“, rekao je Dačić. Na konferenciji u Beču je saopšteno da će Evropska Unija zbog novonastale krize Makedoniju kratkoročno podržati sa jednim milionom eura.

Od samita do samita

Osvrćući se na samit uopšte, ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, izjavio je da su ovakve konferencije važne i dobre, jer ističu zajednički duh i stvaraju dobru atmosferu, ali da ne smiju biti alibi za neodgovorna ponašanja vlada u vremenu između ovakvih konferencija. „Ovdje imamo dobru atmosferu i zajedništvo, ali do kada? Do sljedećeg problema, kada ćemo se opet baviti prošlošću i optuživati jedni druge. Moja želja je da ovakva atmosfera postane svakodnevna praksa, a ne da se vlade između konferencija ponašaju pubertetski i da se između konferencija vraćamo i još više ukopavamo u prošlost. Baviti se budućnošću zahtjeva puno više hrabrosti nego baviti se prošlošću“ rekao je Dačić.