Država koja to nije

Luzerner Zeitung donosi analitički članak o stanju u BiH, u kojem se između ostalog kaže: „Džamija Ferhadija, nekada zaštitni znak ili simbol Banjaluke, ponovo dominira centrom grada. Srpski nacionalisti su ovu veličanstvenu građevinu iz XVI stoljeća u maju 1993. sravnili sa zemljom. Razaranje ovog spomenika kulture i dragulja UNESCO-a bio je jedan od najvećih trijumfa politke „etničkog čišćenja", kako je Radovan Karadžić svojevremeno nazvao rat koji je poveo protiv drugih etničkih grupa.

"Mržnja je popustila, pomirenje će ojačati naš duh“, izjavio je prije godinu dana na svečanom otvaranju džamije reis Husein Kavazović. Ali od pomirenja, ni traga ni glasa. Lokalna islamska zajednica je obnovu Ferhadije realizovala uz međunarodnu pomoć. Srpsku većinu u Banjaluci to je jako uzrujalo: Zašto smo vodili rat i protjerali  iz zemlje Turke, kako pogrdno nazivaju bosanske muslimane, kada sve opet treba da bude kao što je bilo?, pitaju se oni. Malobrojni povratnici ni 22 godine nakon rata ne osjećaju se u Banjaluci sigurno. Imaju osjećaj da ih samo trpe.

Prije rata je Banjaluka sa 190.000 stanovnika bila etnički prilično izmješana. Ferhadija, koja je u vrijeme Jugoslavije bila okupljalište, danas je samo „simbol islama“, kaže srpski aktivista i novinar Aleksandar Trifunović. Islam kao nasljeđe koje je ostavila 400-godišnja okupacija Osmanlija  je za većinu Bošnjaka manje religija a više obilježje nacionalnog identiteta – isto kao što Srbi povezuju svoj identitet sa pravoslavljem a Hrvati sa Katoličkom crkvom.

Izvještaje o BiH, kao leglu džihadista  visoki predstavnik Valentin Inzko, smatra pretjeranim. „Mnogi Bošnjaci bi napustili zemlju kada bi se na vlasti ustalio radikalni islam", kaže Inzko.

"Kao da smo u beskonačnoj tranziciji"

U dvorištu Ferhadije sjede dva mladića, udubljena u razgovor. Imena odaju da je jedan Srbin a drugi musliman. Goranu je 30 a Jasminu 25 godina. Oni se nisu morali miriti jer nisu svjesno doživjeli rat. "Za našu generaciju su ovakva prijateljstva potpuno normalna“, kaže Goran a Jasmin potvrdno klima glavom. No harmonija među njima nestaje kada se priča povede o političkom sistemu. Pitanje da li se obojica osjećaju kao građani zajedničke države, dovodi Gorana u neprijatnu situaciju. Izbjegavajući odgovor Goran kaže kako 90 posto njegovih srpskih zemljaka misle da Republika Srpska ne pripada Bosni i Hercegovini, već da je to nezavisna zemlja. Da li bi Goran na referendumu o otcjepljenju glasao „Za“? Pogledi dva prijatelja se ukrštaju. „Bolje ne“, kaže Jasmin koji se nada da će država BiH opstati.

Predsjednik Milorad Dodik, koji autorativno vlada prezaduženom RS, za sada je odustao od referenduma. On zna da je nezavisnost RS-a nerealna opcija. No, njegovi napadi protiv jedinstvene BiH (Dodik: „BiH nije država“) podesni su da skrenu pažnju sa korupcije i korupcijskih skandala ili protiv sve većeg nezadovoljstva. To je tako već godinama i niko ne zna  kuda Dodik vodi Republiku Srpsku. „Mi nismo prava zemlja“, kaže Trifunović, čiji  talkshow je popularan kod mladih ljudi koji su u opoziciji. „Kao da smo u nekoj beskonačnoj prelaznoj fazi!“

„Mlada generacija odgaja se u mržnji“, kaže pesimistički renomirana kritičarka režima Tanja Topić i dodaje: „Tako dugo dok u glavama roditelja  i školama preovladava ratna propaganda nacionlističkih partija, važi teza po kojoj su ratni zločinci uvijek oni drugi a mi smo samo žrtve." Jedva da dolazi do razmjene mladih ljudi, većinu mladih Srba ništa ne privlači da idu u Sarajevo a jedva da neki mladi Bošnjak želi u RS, kaže Tanja Topić i pred kraj članka ističe. „Boli me kada vidim koliko je EU uložila vremena i novca od kojeg konačno profitira parazitarijum“, piše švajcarski list Luzerner Zeitung.

Beograd povukao svoje diplomate iz Skoplja

Srbija je u nedjelju povukla svo diplomatsko osoblje iz Skoplja na „hitne konsultacije" u Beograd. Premijer Srbije Aleksandar Vučić je naveo da su „hitne konsultacije“ razlog za naglo  povlačenje diplomatskog osoblja iz Skoplja u Beograd. Srbija se na to odlučila, po riječima Vučića, iz sigurnosnih razloga. Odluka je donesena nakon što su „obavještajne službe prikupile dovoljno dokaza o aktivnostima uperenim protiv institucija Srbije".

Vučić nije precizirao o čemu se konkretno radi. Samo je naveo da će doći do određenih kadrovskih promjena, u cilju očuvanja i unaprjeđenja prijateljskih odnosa sa Makedonijom.

Makedonska novinska agencija Makfax navela je Kosovo kao razlog za povlačenje diplomatskog osoblja. Ruski internet portal Sputnik prethodno je izvjestio da su različiti stavovi oko Kosova mogući razlog za ovaj korak.

Beograd je navodno dobio informacije da Makedonija na Generalnoj skupštini UNESCO-a krajem oktobra želi da predloži ulazak Kosova u UNESCO. Srbija se protivi toj ideji. Prije dvije godine Beograd je uz pomoć Rusije spriječio učlanjenje Kosova u UNESCO.

Makedonska vlada je u službenoj noti Srbiji istakla da njeguje prijateljske odnose sa susjedima i da vodi politiku regionalne saradnje, neutralnosti i nemiješanja u unutrašnje poslove drugih država. Beograd je 2008. priznao Makedoniju pod njenim ustavnim imenom Republika Makedonija.

Priredila: Jasmina Rose