BiH i njeni susjedi - jučer, danas, sutra
10. novembar 2018
Pomoć školama i obdaništima u BiH su odavno na dnevnom redu humanitaraca iz Bottropa okupljenih u udruženju "Leben und Lernen in Bosnien”. Niz projekata, realizovanih uz pomoć njemačkih sponzora, sada je krunisano filmskim festivalom "Bosnia-Herzegovina Looks Around”.
"Nakon rata Bosna i Hercegovina sve manje privlači pažnju medija i cjelokupne javnosti. Želimo doprinijeti da se BiH kao evropska zemlja sa veoma lošom prošlošću za njeno stanovništvo počne uzimati za ozbiljno”, kaže Amela Halilović, predsjednica udruženja "Leben und Lernen in Bosnien”.
Filmski festival na kojem će biti prikazano 26 kratkih, dokumentarnih i igranih filmova iz BiH i zemalja regiona, njemačkoj publici želi približiti kulturu i način života ljudi u regionu od kojih su mnogi još uvijek traumatizovani zbog užasnih događanja. Upravo je BiH jedna od zemalja u kojoj se ratne traume najviše osjećaju i u kojoj stanovništvo, uglavnom mladi, bolje sutra traže u zemljama zapadne Evrope, jer su životni uslovi još uvijek daleko od evropskih.
<iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdw.bhs%2Fvideos%2F1833822306672858%2F&show_text=0&width=560" width="560" height="315" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowTransparency="true" allowFullScreen="true"></iframe>
Monika Budke, gradonačelnica Bottropa smatra da će ovaj festival skrenuti pažnju javnosti u Bottropu i šire da u BiH postoje veliki problemi. „Mislim da su bosanskohercegovački problemi u posljednje vrijeme gurnuti u stranu zbog drugih kriza koje imamo širom svijeta. Ljudi su zabavljeni drugim temama i problemima koji im se predstavljaju u medijima."
Suočavanje s prošlošću
"Ovakvi festivali za BiH prije svega znače puno kada govorimo o suočavanju sa prošlošću. Mi prolazimo i moramo proći kroz taj proces”, kaže Lučiano Karuža konzul BiH u Frankfurtu koji je prisustvovao ceremoniji otvaranja festivala u Bottropu. On kaže da se "moramo potruditi i da bh. kulturu predstavimo na adekvatan način.”
"Institucije u Njemačkoj kao i njeno stanovništvo moraju vidjeti da imamo puno potencijala i na tome se mora više raditi, kako kod institucija BiH tako i ljudi koji žive ovdje. Kulturu trebamo predstaviti na jedan sinhronizovan način u jednom novom svjetlu koje može ostaviti trag unutar evropske civilizacije i kulture kojoj i sami pripadamo”, ističe Kaluža.
Kristian Fecke, član udruženja "Leben und Lernen in Bosnien” od 1995. godine redovno odlazi u BiH i pomaže u realizaciji raznih projekata koje ovo udruženje realizuje u ovoj balkanskoj zemlji. "Normalizacija je vidna ali nema dijaloga. Životni uslovi su loši i ljudi nemaju vremena za dijalog jer su zabavljeni sami sobom. Jednostavno nema uslova za dijalog. Onakav dijalog kakav mi poznajemo”.
Upravo ovakve kulturne manifestacije otvaraju mogućnost za dijalog. Mogućnosti da se ljudi zbližavaju i bolje razumiju. "Mislim da će festival u Bottropu senzibizirati probleme i razmišljanja drugih. Sa dijalogom se mora početi dosta rano još u dječijem uzrastu”, kaže gradonačelnica Bottropa Monika Budke i dodaje: "U školama o tome mora biti više riječi. Djeca se moraju učiti da se trebaju poštovati ljudi koji imaju drugačije poglede i drugu vjeru. Također mislim da su roditelji veoma važni jer su oni prvi koji moraju dati svoj doprinos i djeci prenijeti ljubav i toleranciju prema drugim”.
Sličnog mišljenja je i konzul Kaluža koji smatra da je "dijalog zajednička linija koja mora biti protkana kroz Kosovo, Srbiju, Makedoniju, BiH i ostale zemlje u regionu . Važno je međusobno razumijevanje i uvažavanje. Potrebno je da se razumijemo i međusobno razgovaramo.”
„Filmski festival je plodno tlo za senzibiliziranje određenih područja"
Film je idealan medij preko kojeg se mogu prenijeti osjećaji i način života ljudi. Dieter Wieczorek, direktor festivala, inače stručnjak za film koji živi u Parizu i koji iza sebe ima nekoliko filmskih festivala, kaže da prošlost i sadašnja iskustva u regionu zapadnog Balkana mogu efikasno postati osnova za orjentaciju u vremenu globalnog previranja i migracija.
"Mislim da u BiH imamo jednu veoma specifičnu situaciju koja ima veze sa konfliktom i nacionalnim, etničkim i vjerskim razlikama. Filmski festival je plodno tlo za senzibiliziranje određenih područja. Prva poruka koju putem ovog festivala želimo poslati je da fesival nije ograničen samo na BiH nego i ostale susjedne zemlje", kaže Wieczorek.
Filmski festival u Bottropu je otvorio film norveškog režisera Jona Haukelanda koji je pratio grupu mladih Albanaca i Srba prije i poslije rata na Kosovu. Haukeland je zajedno sa Shawnom Conwayom, čiji će film "Amons Wolves” u nedjelju i zatvoriti festival, član međunarodnog žirija, u kome je i dr. Steinar Bryn.
<iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdw.bhs%2Fvideos%2F308722183294529%2F&show_text=0&width=560" width="560" height="315" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowTransparency="true" allowFullScreen="true"></iframe>
Članice međunarodnog žirija su i hrvatska režiserka Bojana Burnać, kao i Melina Alagić, koja predstavlja udruženje filmskih radnika BiH u kojem radi kao koordinator programa i već 13 godina radi na programu SFF koji otprilike ima istu ideju kao festival u Bottropu. "Ovakvi festivali van granica BiH na kojim se prikazuju bosanskohercegovački filmovi i filmovi koji se bave BiH su za nas veoma znajačni”, kaže Melina Alagić.
Filmove će, pored međunarodnog, ocjenjivati i domaći žiri. Njega čine Amela Halilović, Jörg Kidrowski, Dirk Aschendorf, Irmelin Sansen i Said Sefo.