BiH mora promijeniti svoju unutrašnju politiku

Ono što EU očekuje da vidi, kao rezultat posjete Havijera Solane i Džozefa Bajdena BiH, jeste brza nova aktivnost u tamošnjem političkom životu. To znači da se očekuje jedna koherentnija i jedinstvenija politika koja bi uspjela da napravi sve one neophodne korake u približavanju BiH EU. Mnogo je do sada bilo nacionalističke retorike i nepovjerenja u BIH, smatra Kristina Galjak, i poruka je sada vrlo jasna za sve političke aktere u toj zemlji:

„Očekujemo da ova obnovljena poruka podrške, i EU i SAD, da više energije i odlučnosti političarima u BiH kako bi donijeli neophodne odluke i to zajedno. Podijeljenost tamošnje političke scene po etničkim ili geografskim osnovama nije dobra. Oni moraju zajedno da rade kako bi BiH funkcionisala kao država.“

Ono što je do sad bila osnova politike EU prema BiH, neće se mijenjati, kaže Kristina Galjak. Dakle BiH se i dalje želi kao članica EU i NATO. Sada je odgovornost na bosansko-hercegovačkim liderima da urade ono što od njih očekuju i sami njihovi građani, a to je stabilna i prosperitetna BiH u EU.

EU konkretnija od SAD na Balkanu

Kada se sagleda regionalni značaj, posjeta američkog potpredsjednika Džozefa Bajdena Balkanu, kao i dolazak visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Havijera Solane u BiH, pokazali su, sa jedne strane odlučnost zapadnih partnera da zajedno rade na ubrzanju procesa evroatlanskih integracija tog regiona. Sa druge strane, mogu se čuti i komentari koji ovaj obnovljeni angažman SAD vide kao svojevrsnu kritiku američke administracije na nedovoljno konkretan anagažman EU na tom području. Osvrćući se na takve kometare, Kristina Galjak, portparolka Havijera Solane za Dojče vele kaže da je upravo EU ta koja je za region Zapadnog Balkana uradila najviše i to mnogo konkretnije nego što to Amerika čini:

„Te ideje da Evropa ne čini konkretne korake za Balkan nisu korektne. Ako je neka grupa zemalja uradila nešto konkretno za Balkan onda je to EU. Tim zemljama je obećano članstvo u Uniji, data im je finansijska i diplomatska podrška, u njima su prisutni i pomažu im evropski vojnici, policajci, sudije..Sve su to konkretne stvari, a na lokalnim liderima je da to iskoriste na najbolji mogući način.“

Dodatno vrijeme za BiH ?

Ono što se uskoro, kao konkretan potez EU, može očekivati jeste vizna liberalizacija za zemlje Zapadnog Balkana, koje su ispunile kriterijume za to, kaže Kristina Galjak: „Ti kriterijumi su isti za sve, a logično je da zemlje prije dobijanja vizne liberalizacije usklade svoje ideje sa postojećim u zemljama članicama EU.“ One zemlje koje ne ispune sve potrebne uslove za viznu liberalizaciju u ovom „prvom krugu“, dobiće još vremena da završe započeti posao, kaže Galjak.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić