Bijela Amerika mora da uvidi sistemski rasizam
1. juni 2020
Slike zapaljenih policijskih automobila, oblaka suzavca, uništenih prodavnica, policajaca koji pritiskaju civile uz asfalt… te slike su šokantne za nas, Amerikance, ali ne mogu biti iznenađenje.
Snimak Afroamerikanca koji umire pod koljenom bijelog policajca pokazao nam je grozomornu scenu. Ali ni ona nije iznenađenje – već smo viđali slične stvari.
Odzvanjaju protesti u Fergusonu, Misuri, iz 2015. godine. Stariji doživljavaju deža vu, sjećajući se nemira u Los Anđelesu iz 1992. i linčeva tokom šezdesetih.
Ali današnji masovni protesti obuzimaju zemlju u vrijeme kada je pandemija odnijela više od 100.000 života i ostavila preko 30 miliona ljudi bez posla, potvrđujući vrtoglavu nejednakost i polarizaciju koji razdiru društvo.
Djeluje da su Sjedinjene Države na prekretnici. Budućnost izgleda beznadežno i neizvjesno. Gledamo „američko krvoproliće" – pojam koji je Tramp čudnovato upotrijebio u govoru na inauguraciji početkom 2017. godine. Ali, vjerovatno nije mislio na ovakvo krvoproliće.
Tokom lockdowna zbog pandemije, nestao je dobar dio svakodnevice. Ali opstali su temeljni, strukturni problemi. Sistemski rasizam je jedan od njih. To potvrđuju brojni primjeri čak i iz ove epidemije.
U februaru smo vidjeli kako su dvojica bijelaca upucali tamnoputog Ahmada Ejrberija dok je džogirao u Džordžiji.
Na drugom snimku smo vidjeli kako žena u njujorškom Central parku zove policiju pošto ju je tamnoputi sugrađanin upozorio da poštuje pravila i ne pušta psa sa uzice. Žena je odmah govorila policiji da je tu bio „Afroamerikanac" i lagala da joj je „prijetio".
Indirektni ishod sistematskog rasizma je činjenica da tamnoputo stanovništvo natprosječno strada i od virusa. Pa ipak, naoružani bijeli demonstranti su zauzimali trgove velikih gradova protestujući protiv mjera izolacije. Neki su prijetili ili čak pljuvali policajce koji su se ophodili obazrivo, podsjećajući da u Americi bijelci i dalje imaju poseban tretman.
Kako i skoro svaka tema u SAD trenutno, i uloga policije i pravosuđa se posmatra duž političkih i rasnih linija. Protesti u Fergusonu su iznjedrili pokret „Black Lives Matter" koji želi da podigne svijest o sistemskom rasizmu i individualnim i kolektivnim predrasudama koji ga pospješuju.
Kao odgovor, pojavili su se drukčiji pokreti sa sloganom „All Lives Matter", podstičući vjerovanje da Amerikanci žive u društvu slijepom na boju kože, ili „Blue Lives Matter" koji sugeriše da su policajci heroji kojima se prišiva rasističko ponašanje.
Nije iznenađenje da takve pokrete mahom podržavaju konzervativni bijelci. Ankete stalno pokazuju da više povjerenje u policiju imaju glasači Republikanaca, bijelci i stariji ljudi, dok policiji vjeruje tek manjina Latinosa, Afroamerikanaca, mladih i Demokrata.
Ove godine su te demografske, rasne i političke linije zategnute do ivice pucanja i podgrijevaju fragmentaciju i tribalizam u društvu.
Oportunisti među političkim liderima, poput Trampa, aktivno podstiču podjele. Ulazak Trampa u Bijelu kuću direktan je rezultat polarizacije i kulturnih ratova. U takvom klinču neće biti napretka, a američke ulice će ostati bastioni nasilja.
Statistike pokazuju, a snimci kao onaj na kojem je ubistvo Džordža Flojda vizualizuju činjenicu da su Afroamerikanci natprosječno na meti policije. Ipak, mnogi bijeli Amerikanci ne žele da priznaju da su povlašćeni u vladajućoj policijskoj kulturi i pravosudnom sistemu.
Mnogi bijeli Amerikanci ne žele da priznaju da je rasizam i dalje imanentni društveni problem i da državnim strukturama treba reforma kako bi zbilja jednako tretirale građane kojima navodno služe. Najveći balvan na putu pomirenja je nesposobnost velikog dijela bijele Amerike da uvidi svoju privilegovanost i pokaže empatiju sa manjinama.
Oni koji su dio problema moraju postati dio rješenja. Ljudi drukčije boje kože ne mogu svojeručno da mijenjaju sistem koji je postavljen protiv njih i ne bi ih trebalo primorati da to pokušaju. Kroz istoriju se pokazalo da je pokretu crnaca morala da se pridruži kritična masa bijelaca kako bi se krenulo naprijed.
Isto važi i danas – ali da li je to realno u vrijeme eksplozije političkog plemenskog razmišljanja? Izazov nikada nije bio toliki, a ulog je veliki. Napredak ka ukidanju predrasuda i rasnog nasilja doći će tek kada bijela Amerika više ne bude uljuljkana u sistemski rasizam.