Blair negira postojanje tajnog sporazuma sa Bushom

Bivši britanski premijer Tony Blair počeo je u petak (29.01.) svjedočenje pred takozvanom Chilcotovom komisijom, koja treba ispitati okolnosti pod kojima je Velika Britanija ušla u rat protiv Iraka. Taj rat je duboko podijelio britansko društvo i bio je vrlo nepopularan, usprkos tome što su ga podržale obje vodeće stranke – i laburisti i konzervativci. Ono što komisiju i javnost, u najkraćem, najviše zanima jesu tri pitanja: što je navelo Tonyja Blaira da povede Britaniju u vojnu intervenciju protiv Iraka 2003. godine? Je li promjena režima Saddama Husseina bila cilj intervencije i jesu li postojale međunarodnopravne osnove za ulazak u rat?

Koliko je opasan bio Sadamov režim?

Jedno od prvih postavljenih pitanja odnosilo se na ocjenu prijetnje režima Saddama Husseina prije i poslije od 11. septembra 2001. Tony Blair je izjavio da je nakon terorističkog napada na New York "dramatično promijenio stav o tome kako se treba odnositi prema terorističkoj prijetnji".

"Suština toga akta u New Yorku bila je u tome kako bi oni da su za to bili sposobni, pobili i više ljudi od tih tri hiljade. Nakon tog trenutka moj stav bio je da se s tim uopće ne može riskirati. Jedna dimenzija bilo je i to da smo savjetovani kako bi ti ljudi bili spremni upotrijebiti hemijsko i biološko oružje kada bi ga se dokopali. To je potpuno promijenilo našu procjenu o rizicima za sigurnost: i to nije bio samo američki stav, već moj i britanski stav", rekao je Blair. Zbog toga je konfrontiranje sa zemljama za koje se sumnja da raspolažu oružjem za masovno uništenje bilo od suštinskog značaja, rekao je Blair, spominjući stradanje kurdskoga i šiitskog stanovništva. Zbog sudjelovanja u tim zločinima nedavno je u Iraku pogubljen Saddamov rođak zvani "Hemijski Ali". "Mislim kako postoji opasnost da završimo s nekakvim dvostrukim razlikovanjem pitanja promjene režima, s jedne, i oružja za masovno uništenje, s druge strane. Stvar je u tome da režim koji je brutalan i represivan, i koji je spreman upotrijebiti oružje za masovno uništenje protiv vlastitog naroda, kao što je to učinio Saddam Hussein, pobivši hiljade ljudi hemijskim oružjem, predstavlja veću prijetnju ako raspolaže oružjem za masovno uništavanje", rekao je Blair.

Bleir tvrdi da nije podržao invaziju

Bivši britanski premijer je porekao da se tokom tog susreta složio da pruži podršku američkoj vojnoj akciji. Prema njegovim riječima, postignut je dogovor da u vezi s Irakom nešto treba poduzeti, ali kako je bilo pitanje – šta, rekao je da je to bilo ostavljeno za daljnju diskusiju. Na insistiranje članova komisije Tony Blair je priznao da u pogledu potrebe primjene sile protiv Saddama Husseina, ako je ona neophodna, nije imao nikakve dileme.

On je ipak demantirao da bi podržao invaziju Iraka čak i u slučaju da je znao da Saddam Hussein ne raspolaže oružjem za masovno uništavanje, kako se činilo da je sugerirao u prošlogodišnjem intervjuu za BBC, rekavši kako je taj razgovor snimljen prije početka istrage komisije tokom koje su ustanovljene nove činjenice. Prije početka rata 2003. godine britanskoj javnosti rečeno je da Saddam Hussein predstavlja prijetnju jer raspolaže oružjem za masovno uništenje. U dokumentu Blairom vlade iz 2002. godine iznesena je kontroverzna tvrdnja da Saddam to oružje može upotrijebiti u roku od 45 minuta.

Istraga ali ne i suđenje

Blair je rekao da tome podatku koji se pojavio na naslovnicama britanskih novina, i bio svojevrsna prekretnica u odnosu javnosti prema Iraku, u to vrijeme nije poklanjao toliku pažnju, ali da iz današnje perspektive smatra kako je takve novinske napise trebalo korigirati. Tony Blair je rekao da danas saznanja kada je riječ o smrtonosnom oružju, izgledaju drugačije, ali kako je u to vrijeme bi čvrsto uvjeren da Saddam ima to oružje. Predsjedavajući Komisije Sir John Chilcot, započeo je ispitivanje napomenom da istraga nije ujedno i suđenje bivšem britanskom premijeru.

Dodao je da će tokom ove istrage, koja će biti nastavljena do kraja godine, i nakon čega će iznijeti svoje zaključke, Blair biti ponovno pozvan da ponovno svjedoči bude li to potrebno. U dvorani centra Kraljica Elizabeta, u kojoj ispitivanje traje, nalaze se i roditelji nekih od 179 vojnika poginulih u Iraku od početka 2003. godine. Ispred centra su održane demonstracije oko 200 antiratnih aktivista, koji nose transparente s natpisima "Tony u zatvor" i "Blair ratni zločinac".

Autor: Agencija Fena

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić