Bliske veze Erdogana i DITIB-a
25. septembar 2018
Udruženje džamija sa jakom povezanošću sa Turskom
DITIB, "Tursko-islamska unija Instituta za religiju" je najveće krovno udruženje džamija u Njemačkoj. Uz Centralnu džamiju u Kelnu pod okriljem ovog udruženja nalazi se oko 900 drugih džamija. Udruženje širom Njemačke ima oko 800.000 članova. Veza sa Turskom je veoma jaka. Znanstvena služba Bundestaga u popisu islamističkih organizacija u Njemačkoj navodi: "DITIB je prema statutu povezan sa državnim Predsjedništvom za religijska pitanja Turske u Ankari (Diyanet). Turske imame, koje Diyanet šalje u džamije pod okriljem DITIB-a, tokom njihovog boravka financiraju turski generalni konzuli." Diyanet dakle u teološkom smislu određuje smjernice.
Utjecajni ljudi iz pozadine u Ankari
Diyanet je državna institucija za upravljanje religijskim pitanjima u Turskoj, koja je direktno podvrgnuta predsjedniku Erdoganu. Osnovana 1924. godine pod rukovodstvom osnivača moderne Turske Kemala Atatuerka dugo godina je bila poznata kao institucija u kojoj se zastupa umjereni islam i koja je cijenjena u širokim dijelovima stanovništva. Proteklih godina je Diyanet svoj dosadašnji uglavnom suzdržani način komuniciranja promijenio i prije svega pod Redžepom Taibom Erdoganom i njegovom islamisitčko-konzervativnom AKP-ovom vladom enormno dobio na značaju. Danas za ovu instituciju vlasti, čije je sjedište u Ankari, radi oko 120.000 službenika. Oni su između ostalog nadležni za sadržaj redovnih molitvi petkom u oko 85.000 džamija u zemlji. Sa godišnjim budžetom od oko milijarde eura ova institucija ima veći budžet od Ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova.
Ratni folklor i konzervativne strukture
I zbog utjecaja Diyaneta DITIB je proteklih godina stalno bio na meti kritika. Nakon marša turske vojske na sjever Sirije u januaru 2018. godine rukovoditelj Diyaneta je pozvao na to da se u džamijama moli za pobjedu Turske. Kao posljedica toga su se pojavili video snimci na kojima se mogu vidjeti djeca predškolskog uzrasta u uniformama u džamijama DITIB-a u Njemačkoj. Uz to na manifestacijama u znak sjećanja na Prvi svjetski rat su očito bile imitirane bitke iz rata i odana počast mučenicima.
U ljeto 2017. godine se DITIB usprotivio tome da muslimanska udruženja učestvuju na organiziranim demonstracijama u Kelnu protiv islamističkog terora.
Vlasti gledaju kritički na DITIB
Koliko se unutrašnje strukture DITIB-a orijentiraju prema unutarpolitičkim dešavanjima u Turskoj postalo je jasno nakon neuspjelog puča u Turskoj u ljeto 2016. godine: Imami DITIB-a su u svojim zajednicama u Njemačkoj navodno špijunirali pristalice propovjednika Fetulaha Guellena. Državni tužitelj je vodio istragu protiv 19 imama. Guelena je turska vlada proglasila odgovornim za pokušaj puča. Prije nekoliko dana došlo je do novih momenata: Kako su izvijestili WDR, NDR i Sueddeutsche Zeitung Služba za zaštitu ustavnog poretka Njemačke očito preispituje nadgledanje DITIB-a.
Slika se promijenila na gore
Godinama je DITIB u očima njemačkih vlasti slovio kao važan partner za razgovor kada je riječ o pitanjima vjere i integracije i profitirao je od državnih subvencija. No zbog dešavanja posljednih godina taj imidž se znatno pogoršao. Godine 2018. su državne subvencije namijenjene DITIB-u drastično smanjene. Dok je 2017. godine udruženje dobilo oko jedan i pol milion eura, 2018. godine mu je dodijeljeno još samo 300.000 eura.
To da DITIB već odavno više nije promatran kao partner za primjer u pitanjima integracije bit će jasno i tokom Erdoganove posjete Koelnu: U saopćenju DITIB-a se navodi da premijer Sjeverne-Rajne Vestfalije Armin Laschet neće sudjelovati na svečanoj ceremoniji otvaranja Centralne džamije na kojoj će biti Redžep Taib Erdogan. Laschet je u prošlosti više puta naglasio da međunarodni odnosi trebaju otvorenu razmjenu i kritički dijalog. Zajedničko otvaranje džamije pod okriljem DITIB-a, kako smatra Laschet, čini se da nije "pravo mjesto" za to.