"Makedonci su Bugari ispranog mozga"
21. septembar 2020
Istorijski spor između dva susjeda na Balkanu, koji već dugo tinja, sprema se ući u briselske hodnike i urede i to u trenutku kada Sjeverna Makedonija u decembru ove godine očekuje zvanični početak pregovora o pristupanju EU. Budući da je ova zemlja kandidatkinja za članstvo u EU od 2005. godine, nadala se da ćerješavanje spora oko imena s Grčkomokončati spor sa balkanskim susjedima oko istorijskih pitanja kao i da će, nakon ulaska u NATO u martu ove godine, uslijediti dug put do punopravnog članstva. Ali, Bugarska ima drugačije zamisli.
"Etnički i jezički inžinjering"
Dokument pod nazivom „Memorandum kojim se objašnjava odnos Republike Bugarske i Republike Sjeverne Makedonije u kontekstu procesa proširenja i pridruživanja i stabilizacije" prošle je sedmice privukao pažnju medija u Sjevernoj Makedoniji. Memorandum na šest stranica, poslan iz Sofije u 26 glavnih gradova EU u avgustu ove godine, pojašnjava stav Bugarske o raznim istorijskim pitanjima. Ključni su, kako tvrdi Sofija, „etnički i jezički inžinjering koji se dogodio" u Sjevernoj Makedoniji u posljednjih više od 70 godina od okončanja Drugog svjetskog rata.
„Pristupni put Sjeverne Makedonije pruža dragocjenu priliku njenom vođstvu da raskine sa ideološkim nasljeđem i praksom komunističke Jugoslavije. Proces proširenja ne smije legitimirati etnički i jezički inžinjering koji se odvijao u bivšim autoritarnim režimima ", navodi se u bugarskom Memorandumu.
Prema službenom bugarskom tumačenju istorije, ljudi slavenskog porijekla koji žive u Sjevernoj Makedoniji su Bugari koji govore bugarski jezik, ali im je ispran mozak za vrijeme Titovog komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji i u tom procesu su umjetno dobili novi "makedonski" identitet i jezik.
Nacionalistički pogledi
Ovaj zahtjev nije nov. To je službeni stav bugarske države koji postoji od pedesetih godina 20. stoljeća. Kao rezultat toga, nesporazumi u pogledu istorijskih pitanja između dva susjeda često su stvarali uzavrele odnose u političkoj areni. Kao članica EU, Bugarska sada ima veliku prednost u odnosu na Sjevernu Makedoniju i namjerava je iskoristiti.
Profesor dr. Ulf Brunnbauer, koji vodi katedru za istoriju jugoistočne i istočne Evrope na Univerzitetu u Regensburgu, kaže da je Memorandum način na koji Bugarska „vrši presing nametanjem vlastitog nacionalističkog pogleda na istoriju i kulturu druge države i njenog naroda". "To bi bilo kao kad bi Njemačka rekla Austrijancima da su Nijemci ili kada bi Danska Norvežane nazvala anomalijom jer su nekada bili dio njihovog carstva i jer se njihov standardni jezik kasnije razvio i odvojio od danskog", rekao je Brunnbauer za DW.
Memorandum je izazvao zaprepaštenje u Sjevernoj Makedoniji i osude u dijelovima bugarske akademske zajednice. Zamjenik makedonskog premijera Nikola Dimitrov rekao je medijima u zemlji da "jezik ne podliježe priznavanju ili nepriznavanju, jer se u 21. vijeku, posebno u Evropi, nikome ne može uskratiti pravo na samoopredjeljenje i samoizražavanje".
Bugarski sociolog Ivajlo Dičev napisao je u komentaru DW-a da je primarna „optužba" u Memorandumu činjenica da „Sjeverna Makedonija uopšte postoji". "Sve dok ta nova nacija uporno odbija da se samoukine - Bugarska će to smatrati činom agresije", napisao je Dičev.
Okupacija ili oslobođenje?
Tokom Drugog svjetskog rata Kraljevina Bugarska je bila dio sila Osovine i zauzela je teritoriju današnje Sjeverne Makedonije. Makedonska istorija ovaj period naziva „bugarskom fašističkom okupacijom". Ali Bugarska negira tu tvrdnju i tvrdi da su njene snage samo oslobodile svoju braću na zapadu. U deklaraciji, koju je parlament usvojio prošle godine, Sofija je rekla Skoplju da prestane koristiti izraz "fašistička okupacija" kada pominje Bugarsku u svojim udžbenicima istorije i da ukloni sve takve navode sa spomenika iz Drugog svjetskog rata u zemlji.
Za rješavanje ovakvih problema trebala je biti zadužena mješovita Komisija osnovana nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma o prijateljstvu 2017. godine. Grupa istoričara i stručnjaka u domenu obrazovanja iz obje zemlje započela je rad na dugačkoj listi pitanja koja su predmet razdora ali je prestala sa radom prošle godine. Službeno - zbog izbora u Sjevernoj Makedoniji a kasnije i zbog pandemije koronavirusa a neslužbeno - zbog nepremostivih razlika i neslaganja. Sada bugarska vlada insistira na tome da Komisija mora nastaviti svoj rad i pokazati rezultate ili će put sjeverne Makedonije prema EU biti zaustavljen prije nego što uopće počne.
Nema mjesta za bilateralna pitanja
Iako se EU do sada nije oglašavala po tom pitanju, Njemačka je, kao trenutna predsjedavajuća Evropskoj uniji, pozvala obje države da riješe otvorene probleme u okviru Komisije koja se bavi istorijskim pitanjima. Njemačka ambasadorica u Sjevernoj Makedoniji Anke Holstein odbacila je pokušaje Bugarske da uvrsti ova bilateralna pitanja u proces u okvir pregovora s EU. "Bilateralne probleme treba rješavati bilateralno", rekla je ona za Radio Slobodna Evropa.
Po riječima Dragija Đorđeva, predsjednika makedonskog ekspertskog tima u makedonsko-bugarskoj komisiji, to neće biti lak zadatak. "Bugarski memorandum, koji negira savremeni makedonski jezik i identitet, nije od pomoći za uspješan rad Komisije", rekao je Đorđev za DW.
Iako Dičev i drugi politički analitičari s obje strane granice misle da bi Memorandum mogao biti PR-trik vlade Bojka Borisova, kako bi skrenuo pažnju javnog mnijenja sa protesta protiv korupcije koji traju mjesecima, drugi ne misle tako.
"Protesti u Sofiji nemaju nikakve veze sa ovim", napisao je Andrej Kovačev, član Evropskog parlamenta iz bugarske vladajuće konzervativne stranke GERB 19. septembra u Op-Ed-u za DW Makedonski. Nova vlada u Sofiji neće promijeniti svoj stav, kaže Kovačev i dodaje da Sjevernoj Makedoniji neće biti dozvoljeno da započne pristupne pregovore ukoliko ne prihvati zahtjeve Bugarske.
„Ne nadajte se! U Bugarskoj više nikada nećete naći izdajnika poput Georgija Dimitrova (prvog komunističkog vođe Bugarske 1946-1949, koji je prepoznao postojanje odvojene makedonske nacije i makedonskog jezika) da to uradi za vas. "
Njemački povjesničar Brunnbauer, s druge strane, poziva Brisel a "posebno Berlin" da izvrši pritisak na bugarsku vladu.
„Pitanje kako povjesničari ili političari u (Sjevernoj) Makedoniji tumače svoju istoriju i istoriju svog jezika moglo bi naljutiti bugarske nacionaliste (i obrnuto), ali nema nikakve veze s kriterijima iz Kopenhagena ili bilo kojim drugim kriterijima koje zemlja koja se pridružuje mora ispuniti na putu za članstvo u EU. "