Bundestag ipak mora odobriti misije Bundeswehra
Ne, to nije borbena operacija. Trenutno nije. Zbog toga njemačka vlada nije tražila mandat parlamenta, Bundestaga, za učešće aviona tipa Awacs u misiji NATO- a u nadgledanju turskog zračnog prostora. Stacioniranjem u Turskoj se avioni više približavaju oružanom sukobu nego što je to bio slučaj prilikom rutinskih letova iznad zemalja na istoku Evrope, istočnih partnera NATO-a, nakon izbijanja krize na Krimu 2014. godine. Prilikom glasanja za tu operaciju se prije svega radilo o političkoj poruci, a to je da NATO pojačava senzibilitet i prisustvo svojih „letećih očiju“ u odnosu na Rusiju.
Kritike na račun njemačke vlade zbog toga što sada nisu uključile i Bundestag u svakom slučaju mogu ukazivati na istorijsku vezu. 2003. godine, za vrijeme rata u Iraku i u vrijeme crveno-zelene vlade (SPD i Zeleni), njemački vojnici su bez odobrenja Parlamenta učestvovali u letovima nenaoružanih aviona tipa Awacs prilikom nadgledanja vazdušnog prostora iznad Turske. Tome se tada usprotivilla frakcija FDP-a (Liberali). Tek 2008. godine sud je potvrdio da su bili u pravu. Tadašnja sudska presuda je, blago rečeno, bila šamar donosiocima političkih odluka iz 2003. godine. Sudije Ustavnog suda u Karlsruheu su smatrale da je za Tursku postojala konkretna opasnost od napada iz Iraka.
Procjena njemačke vlade je upitna
Od tada je prošlo 12 godina. Za to vrijeme njemačka vlada ističe da više ne postoji konkretna opasnost. „Niti teroristička milicija IS raspolaže vlastitim vazdušnim snagama, niti je vidljiva politička volja Asadovog režima da angažuje svoje zračne snage protiv Turske. Takođe ne postoje konkretne informacije da Rusija namjerava svoje vazdušne jedinice usmjeriti protiv Turske“, navodi se u pismu njemačke vlade članovima Bundestaga.
To možda zvuči tačno, ali je nakon obaranja ruskog vojnog aviona na tursko-sirijskom području u najmanju ruku postalo upitno. Taj trenutak 24. novembra 2015. godine je širom svijeta doveo do uzbuđenja, berze su se tresle, a rusko-turski odnosi su zahladnjeli. Nakon obaranja ruskog vojnog aviona je u kriznom regionu uslijedilo još nešto. Samo nekoliko dana kasnije su se u Briselu sastali ministri vanjskih poslova NATO-a kako bi razgovarali o teškim odnosima sa Rusijom. Tom prilikom su pored ostalog donijeli odluku da se angažuju i avioni tima Awacs, a samim time i njemački vojnici.
Ta informacija je početkom decembra u Njemačkoj gurnuta pod tepih. Politički Berlin je na brzu ruku usvojio mandat o učešću Bundeswehra u borbi protiv tzv. „Islamske države“. Od tada su prošle četiri sedmice. Bilo je krajnje vrijeme da se parlament ili njegovi stručnjaci za vojna pitanja informišu o pravnom i u najmanju ruku napetom pitanju učešća njemačkih vojnika u Awacsima.
I još nešto. Prije više od sedam sedmica je u Berlinu održana svečanost povodom 60 godišnjice od osnivanja Bundeswehra. Tom prilikom je pohvaljena njegova uloga kao „parlamentarne armije“, armije o čijem se angažmanu pita i parlament. Predsjednik Bundestaga, Norbert Lammert, rekao je da širom svijeta nema drugog primjera u kojem je uvezivanje jedne armije u demokratsku državu parlamentarno legitimisano na ovakav način. Karakter "parlamentarne armije" je obaveza. Za svaku odluku posebno.