Cebit u znaku digitalne privrede

Cebit je nekada bio najveći sajam kompjuterskih tehnologija na svijetu. Međutim, kao što se velikom brzinom mijenjao svijet privrede i društva u eri digitalizacije, tako je i ovaj sajam doživio neke transformacije. Kada je riječ o novim mobilnim telefonima (smartphone) i tabletima, sajmu u Hanoveru primat su preoteli onaj u Barseloni (Mobile World Congress), ili onaj u Las Vegasu (Consumer Electronic Show).

Novi Cebit se zato održava po principu: povratak korijenima. U Hanoveru žele ponovo da budu sajam privrednika (biznismena), baš kao što su i bili sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka. Tu je sada mnogo manje šarenila, nema toliko buke i galame, sve je svedeno na poslovni i stručan nivo. Ipak, stvari koje se ovdje mogu vidjeti nisu nevažne. Digitalizacija je sveprisutna, ona ne samo da utiče na živote ljudi, nego se sve više odražava i na modele poslovanja unutar firmi. Organizatori su za ovogodišnji moto sajma izabrali kovanicu "d! conomi". Spoj "digitalnog" i "ekonomije".

Internet nadohvat ruke

"To opisuje razantan proboj digitalizacije u sve pore privrede i društva", kaže šef Cebita Oliver Frese. A aktualni trend glasi "Internet of Things" - internet u stvarima. Ovaj trend znači da će kompjuter kao samostalan uređaj sve više nestajati i da će biti integrisan u druge uređaje kako bi olakšao ljudima njihovo rukovanje ili sam posao.

Dok to postane realnost, kompanije moraju da investiraju milijarde u telekomunikacionu infrastrukturu, programe za analizu i procjenu podataka, te u moćne računarske centre. A sve to se prikazuje na ovogodišnjem Cebitu.

Prednost ovog sajma u odnosu na druge je što se ovdje može vidjeti cijeli spektar digitalizacije, a ne samo pojedini produkti. Novi koncept sajma ima uspjeha. Tako se pojavilo 3.300 izlagača iz 70 zemalja. Među njima su i velika imena poput Samsunga, Vodafona, Deutsche Telekoma, Huaweia, HP-a, Intela, ali su tu i Dropbox i Xiaomi.

Xiaomi? U Njemačkoj je ovo ime skoro nepoznato. Ipak, ova firma je osnovana još prije pet godina, a danas je u Kini vodeća na polju prodaje mobitela. Inače, Kina ove godina ima posebnu ulogu na Cebitu jer je zemlja-partner sajma. Svaki peti izlagač na sajmu dolazi iz Kine.

Prebacivanje težišta u pravcu istoka

"Kina je najjači partner kojeg je ovaj sajam imao i ovdje se nalazi preko 600 izlagača iz te zemlje", kaže šef Cebita Frese. "Kina se od radionice svijeta razvila u globalnog igrača i ponuđača raznih rješenja na polju digitalizacije", dodaje on. Firme poput Huaweia ili ZTE-a razvile su se u kvalitetne proizvođače mrežnih uređaja i opreme. "Sasvim je vidljivo prebacivanje težišta na planu informatike u pravcu Istoka", napominje Frese.

Šta onda ostaje njemačkoj infomatičkoj branši? Uloga promatrača? Ne, tvrdi Dieter Kempf, predsjednik udruženja informatičkih firmi Bitkom. Prema jednoj aktuelnoj anketi Bitkoma, koja je sprovedena u 500 firmi, većina digitalizuciju prije vidi kao šansu nego kao rizik. Broj radnih mjesta u ovoj branši je u stalnom porastu. Kempf očekuje da će Cebit ponuditi brojna nova rješenja i nove tehnologije na polju digitalizacije, kako za industriju tako i za privatna lica.

Primjer za to je potreba analize ogromnog broja podataka, velikih datoteka. "Osim toga je tu i integracija klasičnih IT-sistema i sistema koji su bliski proizvodnim procesima, poput senzora i obrade informacija", navodi Kempf.

Prilagodi se ili propadaš

I tako Cebit nije mjesto gdje se sastaju samo "velike firme" nego i mnoštvo malih preduzeća i onih koja su tek u procesu nastajanja, takozvanih start-up firmi. Poznato je da kičmu njemačke privrede čine preduzeća srednje veličine, a pred njima je proces sustizanja najnovijih tokova. Start-up scena u Njemačkoj, bez obzira na sve napore da se ona pokrene, nije ni blizu onoga što postoji, recimo, u Silikonskoj dolini u SAD. Inače, postoje napori i da se start-up firme pokrenu i u BiH.

Međutim, pitanje ne glasi hoće li neke firme prilagoditi ili promijeniti svoj model poslovanja, nego - kada će to učiniti?

Dieter Kempf opisuje to na primjeru malog stolara koji najveću konkurenciju vidi u kolegi koji ima radionicu preko puta: "Može biti da je on u potpunoj zabludi. Možda će print-shop pored njega za pet ili sedam godina praviti namještaj na 3D-štampaču."

Tako nije ni čudo da u spomenutoj anketi Bitkoma svaka peta firma digitalizaciju vidi i kao prijetnju vlastitoj egzistenciji. Na stvari se može gledati i pozitivno: još uvijek ostaje 80 odsto onih koji se nadaju da će profitirati od "digitalne budućnosti".