Ciprasov novi realizam

„Čeka nas prohodan, ali težak, put pun prepreka“: u vladinoj izjavi Aleksis Cipras se založio za hitno sprovođenje reformi dogovorenih sredinom avgusta. Zahvaljujući poslednjem dogovoru sa kreditorima, dodao je, njegova vlada je postavila stabilan finansijski okvir do 2019. godine i tako okončala debatu o mogućem izlasku iz evro-zone. Najkasnije kada mandat sadašnje vlade bude na izmaku, Grčka će dužničku krizu, politiku štednje i „starateljstvo kreditora“ ostaviti za sobom, obećao je premijer. On je naglasio da su neophodne nove investicije da bi se zemlja ponovo našla na putu privrednog rasta.

Ako izuzmemo poneku kritičku opasku na račun zajmodavaca, aktuelna Ciprasova retorika više nema dodirnih tačaka sa njegovim predizbornim obećanjima sa početka godine, kaže politolog Jorgos Cogupulos za DW. Poslije prve pobjede Ciprasa i njegove ljevičarske stranke Siriza na izborima u januaru, jedino što je imao na umu je bilo da uslove kreditiranja proglasi ništavnim te da objavi rat Evropskoj uniji, Evropskoj centralnoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. „Još prije nekoliko mjeseci, sve je ukazivalo na slom odnosa sa partnerima u EU. Ali, sada je i Cipras izrazio privrženost memorandumu o politici štednje, kao što su to prije njega učinili i drugi premijeri, a sprovođenje tog memoranduma je proglasio za svoj prioritetni zadatak“, kaže atinski stručnjak.

Nejasne „jednako djelotvorne“ mjere

Pred održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora u septembru, šef Sirize je stavio u izgled program koji bi trebalo sprovoditi paralelno sa programom štednje. Cilj tog paralelnog programa je ublažavanje socijalnih posljedica štednje. U vladinoj izjavi to se gotovo i ne spominje. No, bar je podsjetio na jedno drugo važno predizborno obećanje: da će neke od mjera štednje poništiti i zamijeniti ih „jednako djelotvornim mjerama“. Te „rezervne mjere“ bi mogle da donesu istu količinu novca u državnu kasu – ali uz manje političkih potresa.

Cogupulos smatra da je u pitanju samo „balzam za dušu naroda“, tj, da Cipras želi da širi optimizam, ali da u suštini nema drugog izbora osim da ispunjava uslove u okviru zadatih rokova, kao i da sprovede rekapitalizaciju grčkih banaka. „Ukoliko kreditori budu ocijenili da je uspio da učini najvažnije reformske korake, on će tada – i samo tada – imati neku mogućnost da dovede u pitanje uslove štednje ili da ih zamijeni alternativnim metodama.“

Sporni porezi

Diskusija o „alternativnim mjerama“ veoma je teška – to pokazuje i aktuelni spor oko poreza na promet od 23 odsto koji sada moraju da plaćaju grčke privatne škole. U predizbornoj kampanji, Cipras je obećao da će preispitati tu mjeru i zamijeniti je nekom drugom. Prošle nedjelje, sve to više nije izgledalo tako hitno: ako vlada uspije da utjera 200 miliona evra naplatom utajenog poreza, mogla bi da ukine pomenutu poresku mjeru, rekao je novi ministar obrazovanja Nikos Filis. No, u vladinoj izjavi, Cipras se vratio bolnoj temi: porez na promet za privatne škole će do kraja novembra biti zamrznut a vlada će se potruditi da pronađe adekvatnu alternativnu mjeru.

Prema izvještaima lijevoliberalnih „Uredničkih novina“, kreditorima su već podnijeti konkretni prijedlozi. U njih spadaju specijalni porez za velike koncerne, kao i porez na nekretnine građana Grčke u inostranstvu. Politička novinarka Eli Trijantafilu je skeptična: „Ranije smo imali mit o utjerivanju novca od bogataša. Danas u ovoj zemlji više i nema bogataša“. Od izbijanja dužničke krize, broj Grka koji zarađuju manje od 12.000 evra godišnje, povećao se za više od milion, kaže Trijantafiluova.

Glasanje u srijedu

Dva dana će poslanici u Atini diskutovati o Ciprasovoj izjavi. U sredu kasno uveče (7.10.) će parlament – kako se očekuje – izglasati povjerenje novom šefu vlade. Bivši „saborci“ oštro kritikuju Ciprasa, ali takvih nema više mnogo u paramentu. Kritike iz redova njegove sopstvene stranke se zasad drže u granicama; Ciprasu ide na ruku i to što je konzervativna opozicija trenutno zabavljena internim trzavicama.

U ponedeljak je Cipras predstavio i svoj nacrt budžeta za 2016. koji predviđa uštedu daljih 6,4 milijarde evra. Prema navodima vlade, grčka privreda će sljedeće godine nazadovati za dodatnih 1,3 odsto. No, nacrt bar predviđa da se krajem 2016. pojavi primarni suficit. To bi značilo da će primanja Grčke tada biti veća od izdataka - ako sve bude išlo kako treba.