Ciprasovi putevi vode daleko od Berlina

Svaka riječ, koju Aleksis Cipras kaže tokom svojih prvih putovanja u inozemstvo, u Berlinu biva s pažnjom registrirana. To da je novi grčki premijer tokom predizborne kampanje zagovarao odmak od politike koju je propagirao bivši premijer Antonis Samaras bila je jedna stvar. Ali koliko radikalno odmicanje od Samarasove politike sada izgleda u praksi je potpuno druga stvar - a ona je od najvišeg interesa ne samo za Europsku komisiju, već i za njemačku Vladu. U konačnici Njemačka je najveći vjerovnik Grčke i stoga sebi daje pravo da sudjeluje u donošenju odluka o programu pomoći Grčkoj.

"Dobrodošao gost"

Do sada međutim nije bilo mnogo prilika za razgovor, u svakom slučaju ne osobni. Za svoja prva putovanja u inozemstvo, nakon stupanja na dužnost, Cipras nije odabrao Berlin, nego Cipar, Rim, Brisel i Pariz. 40-godišnji šef ljevičarskog Saveza "Syriza" nije skrivao da njemačka vlada, koju brojni Grci smatraju odgovornom za svoje ekonomske nevolje, nije njegov prvi partner za razgovor u Europi. Berlin je naime, kao protuuslugu za svoje kredite u milijardama, tražio od Grčke provođenje strogih mjera štednje.

Njemačka vlada je ipak saopćila da je Cipras u Berlinu "dobrodošao gost", te da se raduje njegovoj posjeti. To da Cipras pušta da se na njega još čeka kancelarka Angela Merkel prihvata opušteno jer ipak zna da je Cipras ionako ne može dugo zaobilaziti. S prijateljskim tonom, ali u osnovi odlučna, na taj se način Merkel želi odnositi prema Ciprasu čiji je ljevičarski Savez Syriza na vlasti skupa sa desnopopulističkom strankom "Nezavisni Grci". "Jasno je da grčka vlada još uvijek radi na svojom stajalištu", rekla je Merkel u utorak (03.02.) u Berlinu dodajući da je Ciprasov kabinet ipak počeo sa radom tek 26. januara. "Čekamo na prijedloge, a onda idemo u razgovore."

Po svemu sudeći Cipras prvo u drugim državama ispituje kolika je spremnost na kompromis u EU, kako bi se onda mogao posvetiti "najtvrđem orahu".

Grčka želi ostati u eurozoni, ali želi se osloboditi dijela svojih dugova. Otpis dugova međutim odbijaju kako u Briselu tako i u Berlinu. Mogući pokušaj pronalaska "saveznika" protiv Njemačke mogao bi stoga biti težak. "Uopće ne dolazi u obzir da se jedna zemlja eurozone okrene protiv druge, a posebice ne Francuska protiv Njemačke", rekao je francuski ministar financija Michel Sapin u jednom intervjuu Reutersu. On je dodao kako dogovor vodi samo preko Pariza i Berlina.

Najkasnije na samitu EU u Briselu 12. februara Merkel i Cipras će se susresti osobno. Jedna od tema samita će - što nimalo ne iznenađuje - biti stanje u Grčkoj. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz je upozorio Grčku da ne pretjeruje sa kritikama prema Njemačkoj. Schultz je, tokom vikenda izjavio, kako je Ciprasu "izrazito stavio k srcu da se verbalno razoruža". Napadati Nijemce, rekao je Schultz, je kratkovidno i ne donosi ništa, jer Grčkoj treba pomoć njemačke vlade.

Izbacivanje Trojke?

Prvo Ciprasovo putovanje u inozemstvo bilo je na Cipar, koji je nakon sloma svog napuhanog bankaraskog sistema također bio ovisan o međunarodnoj financijskoj pomoći. On je tamo potvrdio da ne želi više raditi sa "kontrolorima štednje" koji čine Trojku. Grčke zadrške prema Trojci, koju čine Europska komisija, Europska centralna banka i Međunarodni monetarni fond, su dovoljno poznate. Do sada su službenici ove tri institucije četiri puta godišnje provjeravali financijskopolitičku situaciju u Grčkoj i napredak u provođenju reformi.

Doduše kritika na račun Trojke ima i izvan Grčke, ali se u Njemačkoj na jednostrano otkazivanje suradnje gleda skeptično. "Gledano iz ugla njemačke vlade ne postoji razlog da se odstupa od tog pouzdanog mehanizma, koji podrazumijeva evaluaciju Trojke i onda odgovarajuće odluke na političkom nivou", saopćeno je iz ureda njemačke kancelarke.

Ministar financija Wolfgang Schaeuble je naglasio da je učešće Europske centralne banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komisije nepromjenjivi temeljni dio programa pomoći. Douduše termin Trojka nije naveden u ugovorima, dopunila je njegova glasnogovornica Marianne Kothe, ali i dodala da su konkretni zadaci u slučaju programa za spas ipak navedeni. "To su stvari koje se ne mogu promijeniti jednostrano, već su one obavezujuće. Njih su potvrdili nacionalni parlamenti, ne samo u Njemačkoj, već i u cijelo eurozoni", naglasila je glasnogovornica Ministarstva financija.

Odmah nakon stupanja na dužnost nova grčka vlada je jasno rekla da joj nedostaje novac da bi mogla održati obećanja data tokom predizborne kampanje. "Trebamo zrak da bismo disali", izjavio je Cipras. On između ostalog želi vratiti na posao otpuštene državne službenike, povećati minimalnu nadnicu i smanjiti porez za one sa najmanjim primanjima. Ministar financija Yanis Varufakis u međuvremenu, nakon masovnog otpora vjerovnika, više ne govori o "otpisu dugova", već ispituje mogućnost reprogramiranja duga.

U srijedu (04.02.) se Varufakis u Frakfurtu sastaje sa predsjednikom Europske centralne banke Mariom Draghijem, a u četvrtak (05.02.) stiže u Berlin gdje će se susresti sa njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom. Proklamirani Varufakisov cilj je osloboditi Grčku iz "robovlasništva dugova". Zemlja je suočena sa državnim dugovima u visini od oko 320 milijardi eura. Pri tome vrijeme prolazi: 28. februara ističe program pomoći za Grčku.