Covid kao oboljenje na radu?

Još jedan talas korone prolazi uglavnom nezapaženo i daleko od očiju javnosti –  prije svega od strane udruženja zaposlenih i osiguravajućih kompanija. Riječ je o ljudima, koji su se Covidom-19 zarazili najvjerovatnije na poslu, a koji sada od Udruženje za zaštitu njihovih interesa traže da im se to prizna. Ako im se prizna, oni imaju pravo na (dodatnu) zdravstvenu zaštitu i eventualno pravo na penziju.

U protekle dvije godine ova udruženja bilježe gotovo 500.000 zahtjeva, koji se dovode u vezu sa Covidom-19. Gotovo dvije trećine zahtjeva je odobreno - posebno ljudima iz zdravstvenog sektora, sektora njege ali i frizerkama i frizerima. Priznanje obećava bolju medicinsku njegu i moguće ostvarivanje prava na prijevremenu penziju. U tu svrhu se mora dokazati da je do bolesti „velikom vjerovatnoćom", došlo na radu. To uvijek mora potvrditi Udruženje iz branše u kojoj radi podnosilac zahtjeva, koje u slučaju da prizna oboljenje, preuzima troškove liječenja.

Savjetovališta pale alarm za uzbunu

Ali ako se zahtjev odbije, pogođeni teško da mogu poduzeti nešto protiv toga. Jedina nezavisna savjetovališta za profesionalne bolesti, koja finansiraju vlade pokrajina u Bremenu, Hamburgu i Berlinu, pozivaju na uzbunu. Tri savjetovališta su poslala interni dopis saveznom Ministarstvu rada. U ovom pismu, koje je dostupno NDR-u, WDR-u i investigativnom timu lista "Süddeutsche Zeitung", oni kritikuju da su ispitivanja zahtjeva često previše neprecizna.

Savjetovališta navode da su se u protekle dvije godine bavili molbama nekoliko desetina ljudi, koje su prvobitno odbijene. Stalno se važni dokazi ne uzimaju u obzir - čak i kada oni, na koje se to odnosi, to posebno ističu. Savjetovališta su stoga u svom pismu Ministarstvu rada dala prijedloge o tome kako smatraju da treba promijeniti relevantni Zakon o socijalnoj zaštiti. Berlinska senatorka za rad Katja Kipping poslala je pismo sa prijedlozima prošlog ljeta.

Neshvatljivo je da se ključni dokumenti, kao što je procjena ugroženosti koja je obavezna za svako preduzeće, redovno ne uzimaju u obzir kao dokaz – baš kao i konkretni dokazi koji obuhvataju npr. mjerenja štetnih gasova ili zagađenosti, izvještaje ljekara i radničkih savjeta. Do sada je uglavnom od pojedinačnih referenata zavisilo koliko će se sveobuhvatno ispitati ovakvi zahtjevi.

Ministarstvo rada odbija prijedloge

Ali u njemačkom Ministarstvu rada pod vođstvom socijaldemokrate Hubertusa Heila, prijedlozi berlinske senatorke Katje Kipping nisu naišli na odobravanje. "Strukovna udruženja su dužna da prikupe potrebne dokaze", glasio je odgovor iz saveznog ministarstva. Osim toga, osiguranik ne mora dokazivati ​​da je bio zaražen na poslu. Dovoljno je ako se tako nešto pokaže vjerovatnim. Shodno tome, većina zahtjeva bi morala biti prihvaćena.

Ministarstvo je odbacilo promjenu u načinu obrade zahtjeva, koju su zahtijevala savjetovališta. Jer, poslodavcima je ionako nemoguće dokazati da njihovi zaposleni nisu bili zaraženi tokom rada u kompaniji. Prijedlozi Katje Kipping bi značili da bi svi zahtjevi za obeštećenje u slučaju infekcije Covidom 19 morali biti uvaženi .

Ministarstvo nije željelo javno komentarisati zahtjeve iz Berlina i poziva se na "opsežnu doradu" Zakona o bolestima na radu od 2020. godine.

ARD-Tagesschau/jr

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu