Crna Gora blokirana štrajkovima

Medicinari su vladi Crne Gore dali rok od 15 dana da im zarade vrati na nivo iz 2009. godine što, kako tvrde, znači da treba da se povećaju za 20 odsto. Prema podacima sindikata, medicinske sestre bi, ako bi se udovoljilo zahtjevima zdravstvenih radnika, umjesto sadašnjih 270 primale 330 evra. Ljekari bi, sa 470 evra, dobili povišicu na 550, dok bi ljekari-specijalisti umjesto sadašnjih 560, primali 650 evra.

Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje su te podatke u međuvremenu doveli u pitanje, navodeći da, po njihovoj računici, medicinari znatno više zarađuju, ali su sindikalci odgovorili da raspolažu isključivo zvaničnim podacima državne statistike.

„A gde su milioni za medicinare?“

I dok vlada ponavlja da razumije zahtjeve medicinara, ali da nema para u budžetu, sindikalci se pitaju odakle joj onda, na primjer, novac za skupi vozni park, koji broji nekoliko stotina vozila. Doktor Miodrag Vilotijević pita se i odakle vladi milioni evra koje troši na razne druge stvari:

„Ako nema para otkud svakih mjesec dana čujemo milion eura podmireno je za ovo, milion za ono... Zašto i za medicinare ne izdvoje po neki milion eura?“

Sindikalci tvrde da je u štrajku više od 90 odsto zaposlenih u zdravstvu, dok je ministar zdravlja Miodrag Radunović prvog dana štrajka izračunao da ih je svega šest odsto. Od ponedjeljka se nije oglašavao.

Pravosuđu prijeti kolaps

U Crnoj Gori štrajkuju i zaposleni u sudskoj administraciji, gde je prosječna plata oko 300 evra, znatno ispod državnog prosjeka. Oni traže povećanja zarada za 100 odsto, a, zbog svakodnevne obustave rada od po tri sata, odlaže se na stotine ročišta. Zato pravosuđu prijeti kolaps, upozorava predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović:

„Svi trpimo, sve stranke u postupku. Nedao Bog da ovo duže potraje, to bi bio strašan kolaps pravosuđa iz kojeg bi teško brzo izvukli.“

Mogućnost štrajka najavljuju i prosvjetari. Kap u prepunoj čaši medicinarima i zaposlenima u sudstvu je bilo najavljeno povećanja zarada poslanicima za 900 evra, od kojeg se, međutim, pod pritiskom javnosti, odustalo.

Kako uštedjeti?

Stručnjaci upozoravaju, da vlada mora da sjedne i ozbiljno razgovarati sa sindikalcima. Budžet se ne puni dinamikom koju je vlada planirala, ali postoji, kako navode, mogućnosti da se u nekim stavkama uštedi, da se privreda natera da redovnije izmiruje poreze i doprinose i da se većina onih koji posluju u sivoj zoni uvede u legalne tokove.

Osim toga, postoji, kako kažu ekonomisti, i mogućnost uvođenja novih poreza, na primjer, većeg poreza na nekretnine. Vlada je samo prošle godine kao pomoć privatnim kompanija izdvojila više od 70 miliona evra. Najveći dio otišao je za Kombinat aluminijuma i Željezaru u Nikšiću, privatizovane kompanije, koje posluju sa gubicima.

Ukoliko se u naredne dvije nedjelje ne dogovore, zdravstvo i sudstvo najavljuje radikalizaciju štrajka. Minimum procesa rada medicinara podrazumijeva da primaju samo hitne slučajeve, a u sudstvu, kojem je ionako jedan od najvećih problema neažurnost, odlažu se ročišta i za komplikovane slučajeve organizovanog kriminala.

Autorka: Vesna Rajković

Odg. urednica: Zorica Ilić