Crvena linija gospodina Ciprasa

Tri milijardi eura prihoda - tome se prema navodima grčkih medija nada premijer Aleksis Cipras. Ukoliko njegova lista reformi bude provedena 2015. godine bi trebao biti dostignut privredni rast u visini od 1,4 procenta kao i suficit u državnom budžetu.

Grčka i njeni partneri su složni kada je riječ o ovim ciljevima. No različita stajališta postoje ipak kada je riječ o smanjenju penzija, reformi tržišta rada i povećanju poreza na dodanu vrijednost.

Preduvjet za dalju financijsku pomoć Grcima bio bi u svakom slučaju da partneri iz EU prihvate prijedlog reformi iz Atene i da on u konačnici dobije zeleno svjetlo od ministara financija EU.

Masovna otpuštanja su tabu

Premijer Cipras međutim povlači crvenu liniju. "Obavezali smo se na to da ne provodimo smanjenje plata i penzija, ne dozvolimo masovna otpuštanja i ne provodimo druge mjere koje bi imale za posljedicu recesiju i socijalnu krizu", rekao je Cipras za Real News.

Cipras je pokazao umjereni optimizam da će "uskoro doći do sretnog okončanja ove prve faze pregovora". No on je opomenuo da u Europi postoje "sile" koje bi željele "prekid" pregovora. Šef kluba poslanika Ljevice, Nikos Filis, bio je još jasniji: "Ipak od nas ne mogu tražiti da mi naše dugove isplaćujemo isključivo iz tekućih prihoda. Takvo nešto je besprimjereno. To je ucjena", rekao je Filis u jednom intervjuu za televiziju Skai.

Od jula 2014. godine Ateni nije isplaćena ni jedna tranša kredita iz postojećeg programa za spas Grčke. Filis prijeti obustavom otplate duga ukoliko neisplaćene tranše kredita ne budu deblokirane. Njegova vlada mora "odbraniti potrebe grčkog naroda", upozorio je Filis.

Vladajuća stranka podijeljena

Šef grčke Vlade Aleksis Cipras je iznenada zakazao za ponedjeljak večer (30.03.) raspravu u parlamentu o aktualnom stanju pregovora sa međunarodnim donatorima. Konzervativni šef opozicije Antonis Samaras je u posljednjem trenutku otkazao stranački skup u sjevernoj Grčkoj kako bi prisustvovao debati.

Računa se sa tim da Cipras traži oštar sukob sa konzervativcima i da će moža čak spomenuti pitanje reparacije iz Drugog svjetskog rata za koje on smatra da nije još uvijek riješeno kako bi više ujedinio vlastitu stranku.

Prema informacijama televizije Skai Cipras Cipras tom debatom želi preduhitriti unutarstranačke kritike zbog toka pregovora. U posljednje vrijeme se naime množe razlike u mišljenju u vladajućoj Sirizi što bi Ciprasu moglo stvoriti dodatne glavobolje.

Posljednji primjer: Planirana privatizacija teretnoj luci Pirej. I dok je ministar pomorstva Todoris Dritsas još u januaru najavio obustavu privatizacije, zamjenik premijera Janis Dritsas je u subotu (28.03.), tokom boravka u Kini, najavio da je prodaja luke u toku.

Veliko pekinško brodsko preduzeće COSCO već od 2009. godine rukovodi najvećim dijelom teretne luke i slovi za ponuđača sa najvećim izgledima za kupovinu luke je, kako je saopćio Dragasakis, pozvano da ponudi "konkurentnu ponudu" za Pirej.

U potrazi za alternativnim izvorima financiranja

Za to vrijeme grčka vlada traži približavanje Rusiji. Ovog ponedjeljka ministar energetike Panajotis Lafazanis, vođa lijevog krila Sirize, boravi u Moskvi. 08. aprila premijer Cipras sam putuje u ruski glavni grad. Da li će on svoje domaćine zamoliti za financijsku pomoć još uvijek nije jasno.

U intervjuu listu Katimerini ruski ambasador u Ateni, Andrej Maslov, umanjuje očekivanja: Ukoliko grčka vlada podnese zahtjev za kredit, to će biti "preispitano". Ovaj diplomata je međutim rekao i sljedeće: Ekonomska pomoć na bilateralnoj razini se procjenjuje s oprezom s obzirom na to da Grčka pripada eurozoni. Osim toga, dodao je on, Rusija već sada učestvuje u pružanju pomoći Grčkoj preko Međunarodnog monetarnog fonda.

Za dodatne rasprave se pobrinula informacija, koja u Ateni nije zvanično potvrđena, a govori o tome da je jedan rođak premijera Ciprasa i savjetnik ministra vanjskih poslova Kocijasa nedavno posjetio Iran. Prema informacijama najtiražnijeg atenskog lista Ta Nea izaslanik iz Atene je zamolio iransko vodstvo da investira u grčke obveznice, ali je ono navodno to odbilo i pozvalo se na sankcije međunarodne zajednice prema Teheranu.