Da li će poplave uskoro postati naša svakodnevica?

Šest dana kiša je gotovo neprekidno padala. U Srbiji, BiH i Hrvatskoj palo je oko 180 litara kiše po kvadratnom metru, dvadeset puta više od prosjeka. Meteorolozi povlače paralele sa situacijom u Njemačkoj od prije jedanaest mjeseci kada su nabujali Dunav i Elba. Za te katastrofalne poplave šef Njemačke meteorološke službe Andreas Beker kaže da nije zajednička samo količina kiše koja je pala tokom šest dana. „U oba slučaja je slično ono što je poplavama prethodilo, a tiče se vlažnosti zemljišta“, kaže Beker za DW. „Zbog čestih padavina mjesec dana prije poplava zemljište je već bilo jako natopljeno tako da zemlja nije mogla da upije nove padavine. Voda se slijevala i vodostaj rijeka je odmah narastao.“

Klimatske promjene?

Pitanje kojim se meteorolozi sad bave je da li su katastrofalne poplave posljedica klimatskih promjena koje bi u budućnosti mogle češće da se ponavljaju. Becker smatra da nije moguće pojedinačne slučajeve dovesti u direktnu vezu sa klimatskim promjenama. Višednevne jake padavine u Evropi, prije svega u Njemačkoj 2013. godine, u Engleskoj prošle zime i sada na Balkanu u maju 2014. godine uklapaju se u razne klimatske teorije: „Postoji bojazan da bi vremenski uslovi koje karakteriše nizak vazdušni pritisak mogli da se ponavljaju sve češće. Dok ih je u pedesetim godinama bilo između osam i deset puta godišnje, u sljedećih sto godina bi moglo da ih bude dvostruko više. To bi značilo situaciju kakvu smo prošle godine imali u Njemačkoj, a ove godine na Balkanu“, kaže Beker.

U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stručnjaci upozoravaju na opasnost povećanja broja takvih ekstremnih vremenskih neprilika u Evropi, prije svega na jake kiše čak i u područjima za koje tako obilne padavine nisu karakteristične. U svakom slučaju bi bilo dobro pripremiti se za takvu mogućnost, naglašava meteorolog Beker.

Manje vode, veća katastrofa

Iako je obim padavina zbog kojih su se u junu 2013. godine izlili Dunav i Elba u Njemačkoj bio daleko veći nego što je bio na Balkanu, štete od poplava su u Bosni i Hercegovini i Srbiji mnogo veće. Stručnjaci Njemačke meteorološke službe podsjećaju da su najteže pogođena područja na kojima se prije 22 godine vodio rat i koja još nisu raščišćena od mina. Beker naglašava i da na Balkanu sistem preventivne zaštite od poplava nije kao u Njemačkoj. „Mi ovdje imamo jako dobar sistem za upozoravanje, kao i sisteme zaštite na rijekama koji su veoma otporni.“

Šteta nikada ne može u potpunosti da se izbjegne, kaže Beker, ali dodaje da dobrim sistemom odbrane ona može da se smanji i do 30 odsto: „Kada imate višemilionsku štetu ili štetu od nekoliko milijardi kao u Njemačkoj, onda se u svakom slučaju isplate takvi sistemi.“ Na Balkanu su neadekvatna prevencija i loš sistem zaštite od poplava ljude koštali života.

I dok posmatrači vremenskih prilika i naučnici koji prate klimatske promjene rade na poboljšanju prognoza i razjašnjenju klimatskih modela, nadležne službe i opštine moraju da odluče koliko su spremni da ulože u sistem zaštite od poplava. Preispitivanje postojećih preventivnih mjera ima itekako smisla, kaže Beker – posebno jer se vremenska statistika mijenja. Čak i ako nema finansijskih mogućnosti za pripreme na najgore scenarije, preporučuje se uvođenje dodatnih zaštitnih mjera. Kao primjer Beker navodi izgradnju riječnih brana, koje kasnije, ukoliko je potrebno, mogu da se dograđuju. „To bi bilo razumno rješenje“, zaključuje naš sagovornik.