Da li Erdogan ipak može izgubiti na izborima?
18. juni 2018
U Turskoj se 24. juna održavaju parlamentarni i predsjednički izbori. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja između 45 i 55 posto ispitanih će glasati za Recepa Tayyipa Erdogana. Ipak, u stvarnosti bi taj procenat mogao biti znato manji. Hakan Bayrakçı, vlasnik instituta za ispitivanja javnog mnjenja SONAR, kaže da je Erdogan stvorio atmosferu straha. Kao rezultata toga je da skoro deset posto birača ne govori javno za koga će glasati. U istraživanjima javnog mnjenja se iznose pogrešne informacije. Prema tome će, kaže Bayrakçı, izborni rezultat uz veliku vjerovatnoću odstupati od rezultata sprovedenih anketa.
Nakon ustavnih reformi, koje su usvojene nakon referenduma u aprilu 2017. godine, birači na izborima daju dva glasa: jednim odlučuju ko će biti novi predsjednik države, a drugim koje će političke stranke ući u parlament. Za Erdogana, koji u proteklih 16. godina nije izgubio na izborima, predstojeći izbori bi mogli biti najteži u njegovoj političkoj karijeri. Nakon što je prvi put pobijedila na izborima, Erdoganova stranka islamsko-konzervativna stranka AKP, je kreirala politiku u Turskoj. AKP se također priprema za teške izbore.
Problemi u zemlji se povećavaju
Özer Sencar, vlasnik instituta za ispitivanje javnog mnjenja Metropoll, već 25 godina prati Erdoganovu karijeru. On smatra da Erdogana još nikada nije imao lošiju predizbornu kampanju. Erdogan više ne određuje agendu i ne daje viziju za budućnost. Na predizbornim skupovima djeluje slabo i bez emocija. „Još nikada nije pravio tako puno grešaka u svojim govorima", kaže Sencar. On sumnja da će Erdogan zadržati vlast.
Erdogan je na vlasti već 16 godina i dugo je smatran najvećom snagom u turskoj politici. Njegov najvažniji uspjeh je bio privredni rast. U protekloj deceniji i po je prosječan godišnji prihod sa 3.500 povećan na 10.000 dolara. Osim toga je cijelu zemlju zahvatio pravi građevinski bum.
Međutim, turska privreda je danas sve više nego dobro. Nakon neuspjeloj puča u julu 2016. godine i vanrednog stanja koje je uvedeno nakon toga turska lira je izgubila na vrijednosti za više od 30 posto. U zemlji skoro i da nema više investicija. Povjerenje međunarodnog tržišta u tursku privredu je poljuljano. Erdogan, koji iz vjerskih razloga odbija kamate, morao je zažmiriti an oba oka kada je turska Centralna banka proteklih sedmica morala povećati kamatne stope. Nakon Argentine, Venecuele i Irana je Turska četvrta zemlja po visini kamatnih stopa.
„Prvi put u posljednjih 16 godina Erdogan više nije uspješan. On više ne može upravljati privredom. Problemi u školstvu i zdravstvu se također povećavaju", kaže Sencar. On kaže da tursko stanovništvo osjeća ekonomsku krizu. Kao rezultat toga je manje emocija na Erdoganovim predizbornim skupovima.
Opozicija sve više motivisana
Gülfem Saydan Sanver također smatra da je Erdoganu sve teže do stanovništva prenijeti svoje poruke. Saydan Sanver je doktorila o tome „Predizborna kampanja AKP" i dobitnica je nagrade „Pollie Award" koju dodjeljuje "American Association of Political Consultants". Ona misli da se Erdoganu negativno vratilo to što je unutar svoje stranke sve želio raditi sam. „Na skupovima i za vrijeme govora je sam i svoje poruke ne može prenijeti do onih kojim su namijenjene", kaže Sanver.
Ona istovremeno podsjeća da je prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja Muharrem Ince, predsjednički kandidat opozicione stranke CHP u posljednje vrijeme povećao svoju popularnost. Na osnovu toga se povećala i motivacija opozicije. „Erdogan sdada pokušava profitirati od strahova desno-konzervativih birača", kaže Sanver. Zbog toga je u proteklih nekoliko dana u svojim predizbornim govorima pominjao i vojne operacije protiv PKK na sjeveru Iraka. Sanver kaže da Erdogan na taj način želi podstaknuti strahove birača. Plašljivi birači se boje promjene vlasti i zbog toga će glasati za aktulenog predsjednika.
Kraj snažnog predsjedničkog sistema
Bez obzira na sve navedeno, Erdogan bi u drugom krugu predsjedničkih izbora ipak mogao pobijediti. Tzv. „Republikanska alijansa" koju čine AKP i MHP bi mogla izgubiti većinu u parlamentu. Ukoliko bi se to dogodilo, onda Erdogan ne bi imao jaku bazu u parlamentu. Jak predsjednički sistem, koju opozicija vidi kao diktaturu, za Erdogana ostaje samo san, smatraju stručnjaci.
„Ukoliko AKP izgubi većinu u parlamentu, onda za Erdogana dolaze teški dani", kaže Sanver. Nakon uvođenja vanrednog stanja je Erdogan mogao samovoljno donositi zakone i odluke. „Ako AKP više ne bude imala većinu u parlamentu, a Erdogan pobijedi, onda će on izgubiti dio moći koju danas ima. On više neće biti efektivan predsjednik i moraće priznati moć parlamenta", kaže Sanver.