„Dalje ruke od Makedonije!“
21. januar 2019Atina je u nedjelju bila Eldorado za sitne trgovce koji na ulicama prodaju državne zastave. I ne samo njih, već i zastave sa vizantijskim orlom ili makedonskim suncem. Iz svih dijelova zemlje, posebno iz sjeverne grčke provincije Makedonije, slivali su se ljudi da u prestonici protestuju protiv kompromisa sa sjevernim susjedom. Policija je procijenila da je pod morem zastava bilo oko sto hiljada Grka.
Njihov zajednički neprijatelj je manje država Makedonija, a više sopstveni premijer Aleksis Cipras. Ljevičarski lider je namjerio da ove sedmice u parlamentu ratifikuje takozvani Prespanski sporazum kojim je prošlog juna kompromisno riješen decenijski sukob oko imena BJR Makedonije. Nakon što je skopsko Sobranje već prihvatilo dil, glasanje u grčkom parlamentu predstavlja posljednji čin.
Ciprasova koalicija sa radikalnim desničarima raspala se zbog kompromisa oko imena Makedonije te je sada ljevičarska Siriza upućena na barem šest glasova opozicije. To je upalilo kada je postavljeno pitanje povjerenja Ciprasovoj vladi i poznavaoci prilika vjeruju da će upaliti i kada je u pitanju Prespanski sporazum.
Organizovani prevoz
Za demonstrante koji su u nedjelju grmili Atinom je taj dogovor ravan veleizdaji. Njihova teza je stara već tri decenije: ako susjedna zemlja u nazivu ima riječ „Makedonija", pa makar i „sjeverna", to tobože podrazumijeva osporavanje grčkog suvereniteta u istoimenoj provinciji na sjeveru Grčke. Desničarske grupe i crkva organizovali su besplatan prevoz, govorilo se da je u Atinu stiglo oko 3.000 autobusa sa demonstrantima.
„Mi smo potomci Aleksandra Velikog! Dalje ruke od Makedonije! Istorija pripada Grcima!“, vikala je jedna govornica okupljenima na centralnom atinskom trgu Sintagma. Masa je oduševljeno pozdravila takav i slične govore. „Nismo na prodaju, gospođo Merkel!“, rečeno je više puta čime se aludira na posjetu njemačke kancelarke Atini prije dvije sedmice u znak podrške sprovođenju Prespanskog sporazuma.
Spor oko imena dijeli Grčku. Duhovi su posebno uzburkani na sjeveru zemlje. „Meni ta priča o imenu ništa ne znači“, kaže nasuprot tome jedan atinski taksista. „Mnogo je važnije imati dobar odnos sa susjedima. To je dobro za trgovinu“, dodaje. Nejasno mu je zašto ljudi pokazuju toliko strasti baš oko ove teme kada Grčka ima daleko teže probleme.
Demonstranti se sa time nikako ne bi složili. Oni tvrde da se radi o nacionalnoj časti, istoriji i suverenitetu. „Premijer kod odluke ovakvih nacionalnih razmjera mora da pita narod“, kaže nam jedan čovjek koji je na trg došao sa sinom. Zahtjev za referendumom Cipras odbija uz obrazloženje da susjedi mijenjaju ustav, a ne Grčka.
Predizborna tema
Mašta grčkih nacionalista odavno je raspaljena. Jedan trgovac u Solunu kaže nam da Skoplje itekako ima teritorijalne pretenzije. „Bacili su oko na Solun. Žele da ovdje umarširaju sa vojskom", tvrdi on. U nacionalističkoj kuhinji glasina nikakvu ulogu ne igra realnost – to, recimo, da makedonska vojska nije ni prinijeti Grčkoj ili da je Grčka članica NATO.
Tema apsolutno dominira medijima. Ovo je izborna godina, a više niko ne priča o ekonomskoj situaciji. Kako god Cipras argumentovao, ime sjevernog susjeda za njega postaje pitanje biti ili ne biti. Lider opozicije Kirjakos Micotakis obilato koristi tematiku da napadne Ciprasa i obezbijedi svojoj konzervativnoj Novoj demokratiji bolji rezultat na izborima.
Ukoliko vlastima ne pođe za rukom da ratifikuju sporazum u parlamentu, nema sumnje da će biti prijevremenih izbora. A istorijsko pitanje koje opterećuje odnos dvije balkanske zemlje ponovo ide na led.