Danas je lako biti haker
5. januar 2019
Kancelarka, svi ministri, predsjednik, stotine njemačkih poslanika i evropskih parlamentaraca, brojni novinari i javne ličnosti našli su se na meti hakera čiji identitet nije poznat. Sa jednog naloga na Tviteru, koji je u međuvremenu blokiran, duže od mjesec dana postavljani su linkovi do raznih foruma i sajtova na kojima su bili osjetljivi podaci poput adresa, brojeva telefona, kreditnih kartica, slike ličnih karata, porodične fotografije i prepiske. Premda je dio toga obrisan, ovdje važi pravilo – jednom na internetu, uvijek na internetu.
Kako prenosi većina njemačkih medija koja je pročešljala objavljene podatke, tu nema politički brizantnih stvari, ali ima privatnih i osjetljivih. Nekoliko pogođenih političara koji su pogledali ono što je o njima objavljeno tvrdi da među autentičnim ima i falsifikovanih podataka.
Prikupljani podaci mjesecima
Portal specijalizovan za tehniku Hajze piše da je Tviter-nalog ranije pripadao jednom poznatom jutjuberu, ali da ga je prije nekog vremena preuzeo nepoznati haker. Tvitovi sa naloga @_0rbit su bili locirani u Hamburgu. Nakon preuzimanja, taj haker je počeo da prati i lajkuje političke sadržaje koji bi se mogli opisati kao desničarski. Recimo o „ružičastim ljevičarskim naočarima" sa kojima „debilne dobričine" gledaju na imigraciju u Njemačku ili o „beskorisnim radnicima" iz inostranstva.
Prema dosadašnjem ispitivanju, među oko hiljadu pogođenih osoba nema nijednog političara desničarske Alternative za Njemačku (AfD), što mediji apostrofiraju kao značajno, premda nema naznaka da ova stranka ima ikakve veze sa napadom.
Objavljena je recimo kompletna čet-prepiska Roberta Habeka, šefa stranke Zelenih, sa njegovom suprugom i djecom, kao i podaci o njegovoj kreditnoj kartici. Ili poruke koje je ministar rada Lars Klingbajl slao kancelarki Angeli Merkel.
Haker je podatke objavljivao svakodnevno od prvog decembra imitirajući neku vrstu Adventskog kalendara – u njemu obično djeca od početka decembra do Božića svakog dana dobijaju sitne poklone ili slatkiše. Prva objava bila je posvećena satiričaru Janu Bemermanu, ali, kako je saopštio njegov menadžer, ti podaci su ukradeni i objavljeni još ranije te ova ponovna objava nije izazvala dodatnu štetu.
To navodi na zaključak da je haker tokom više mjeseci ili čak godina – jer neki objavljeni podaci su odavno zastarjeli – pojedinačno provaljivao u brojne naloge. Jedan neimenovani političar i jedan jutjuber su za Zidojče cajtung potvrdili da su njihovi nalozi hakovani još prije više mjeseci. Kako je na Tviteru pretpostavio stručnjak za baze podataka Luka Hamer, haker je sakupljao podatke sa raznih mjesta, koristeći i već poznate i objavljene kao i one do kojih je sam došao. Vlasti tvrde da nijedan upad nije izvršen preko vladine mreže.
Agencija dpa se poziva na bezbjednosne krugove i prenosi da je napad izašao na vidjelo tako što je nepoznata osoba telefonom pozvala bivšeg predsjednika SPD i Evropskog parlamenta Martina Šulca. To je ovome bilo sumnjivo pa je njegov saradnik obavijestio policiju u Ahenu, a onda su se uključile kriminalistička policija i Služba za zaštitu ustavnog poretka.
Međutim, Arne Šenbom, šef Saveznog zavoda za bezbjednost u informacionoj tehnici, rekao je da je krađa podataka bila poznata još od početka decembra te da su obavijestili pogođene i pokrenuli odgovarajuće kontramjere. Šenbom je za televiziju Feniks rekao da je najveći dio podataka postavljen tek u četvrtak uveče.
„Užasno me nervira da ovakve stvari po ko zna koji put saznajem tek iz medija iako sam član Odbora za unutrašnje poslove Bundestaga", rekao je Ditmar Barč, šef poslaničkog kluba stranke Ljevice. I on i mnogi drugi su kritikovali Zavod za IT-bezbjednost.
Haker radio sam ili je kriva Rusija?
Popularni jutjuber Tomaš Nimiec tvrdi da je u noći prije otkrivanja ogromnog napada lično četovao sa hakerom koji stoji iza svega. Nimiec je pokušao da ga ubijedi da vrati hakovani Jutjub-nalog jednom drugom popularnom jutjuberu. Haker je onda zbilja vratio taj nalog. „On dolazi iz jutjuberske scene. Siguran sam da mu je cilj bilo da privuče pažnju", rekao je Nimiec za Zidojče cajtung.
To što su na meti bili lijevo-liberalni novinari, satiričari i javne ličnosti Nimiec tumači kao „naznaku o političkom stavu hakera", ali dodaje da sa njim nikada nije četovao o politici.
Na pitanje da li misli da je ta osoba djelovala sama, Nimiec odgovara: „Vjerujem u to, zapravo sam siguran. Već dugo sam u kontaktu sa njim i dobro ga poznajem. Nije postojala ni najmanja naznaka da je sa nekim u kontaktu oko ove akcije ili da je dio šire grupe koja stoji iza ovoga. I ranije je hakovao druge jutjubere i uvijek je radio sam." Ovaj mladić je dodao da ga niko iz bezbjednosnih službi još nije kontaktirao što ga čudi jer misli da bi mogao da pomogne u otkrivanju osobe koja stoji iza napada.
Tabloid Bild je na svom portalu u petak prenio – i ta informacija je još tamo – da kao odgovorni ili podrška hakerskom napadu „u obzir dolaze države poput Rusije i Kine, rečeno je najprije". Gdje je to rečeno? To Bild ne objašnjava. Ali zato prilaže šematski prikaz napada u kojem na vrhu stoji „nalogodavac – država ili organizacija", ispod njega neka „tajna služba ili organizacija", pa tek onda „haker ili grupa hakera". Doduše, nije novost da Bild za svoje teorije i tvrdnje ne nudi nikakve dokaze.
Sa tom činjenicom se sprda komentator marksističkog dnevnog lista Junge velt: „Kako mediji javljaju, Savezna vlada je označila 'sajber-alarm' – podlaca treba izvesti pred lice pravde. Ali to je potpuno nepotrebno, jer Bild odavno zna šta se desilo. (…) Dokazi? Nema ih. Indicije? Nema ni njih. Bio je to Rus, jer je u Bildu uvijek Rus kriv kada Alternativa za Njemačku dobija glasove, Merkel gubi popularnost ili se pojave informacije koje bi trebalo da budu zaštićene."
I političari su nepromišljeni na internetu
U komentaru Frankfurter algemajne cajtunga piše da „još nije jasno iz kog izvora ili mreže potiču podaci, a pogotovo ko se krije iza ovoga – organizovani kriminal, politički ekstremisti ili čak države poput Rusije ili Kine. Kao što je često slučaj, tragovi se mogu dobro zataškati i nikada se sa sigurnošću ne sazna ko je to bio."
Ali, piše dalje list, počinioci pokazuju kakvu štetu mogu da nanesu, jer je svaki lični podatak materijal za ucjene. „To čini ovaj napad nečim što je s pravom označeno kao napad na parlament i time na demokratiju."
Ni komentator lista Manhajmer morgen se nije uzdržao od špekulacija. „Vjerovatno je da su odgovorni desni aktivisti ili međunarodni akteri, možda iz Rusije."
Drugi listovi se fokusiraju na aspekt bezbjednosti na internetu. „Ponovo se pokazuje da je velika laž bezbjednost na internetu koju obećavaju Fejsbuk i kompanjoni", piše Folksštime. Rojtlinger ancajger navodi: „Internet godinama puzajuće uništava privatnu sferu. Predugo su se mnogi korisnici umirivali rečenicom 'Pa ja nemam šta da krijem'. (…) Ustvari svako ima mnogo da krije od mnogih, to počinje sa podacima kreditne kartice i ne završava se ni sa ljubavnim mejlovima, fotografijama sa žurki i dijagnozama bolesti."
Trezven komentar u Badiše cajtungu kaže da možda nije u pitanju neki bogzna kako filigrantski hakerski napad. „Mnogi podaci su zaštićeni tek lako provaljivim šiframa – tu su političari kao privatna lica ili njihovi saradnici očito jednako nepažljivi kao i bilo koji drugi građani. Utoliko ovaj slučaj može da posluži da kritički ispitamo bezmalo svojevoljno i radosno odavanje sopstvenih podataka kojima plaćamo tobože besplatne usluge."
Priredio: Nemanja Rujević