Dänemark Wahlergebnis

"Istorijska pobjeda", izjavila je predsjednica socijaldemokratske partije Hella Thoring-Schmidt nakon što su u protekle noći objavljeni rezultati izbora. Ona je pri tome manje mislila na to da će jedna žena po prvi put postati premijerka Danske, a više na okončanje desetogodišnje ere vladavine desno-liberalne vlade.

Pobjeda socijaldemokrata bila je vrlo tijesna, ali za ovu državu na sjeveru Evrope je bitna jer na odluke vlade više neće uticati desni populisti uz čiju pomoć se sada već bivši premijer Rasmussen održavao na vlasti.

Šamar populistima

I u EU je rezultat ovih izbora dočekan s izvjesnim olakšanjem. Uticaj desnopopulističke stranke DVP na vladu je bio takav da je to unosilo nemir i u rad organa u Briselu. Prvi put u proteklih 16 godina DVP je zabilježio odliv birača - mada je taj odliv bio mali. "Idemo u opoziciju i odatle ćemo pokušati da aktivno sudjelujemo u kreiranju politike", izjavila je predsjednica te stranke Pia Kjærsgaard. Ona je svjesna da stranka ipak može da računa na jezgro vjernih birača.

Populisti zvanično nisu bili dio prošle vlade, ali još od 2001. su podržavali njen rad. Njihova pozicija jezička na vagi omogućavala im je da budu istovremeno i vlada i opozicija. Posebno su se isticali u zahtjevima za pooštravanje zakona koji se tiču useljavanja stranaca. Granične kontrole koje je Danska ponovo uvela krajem maja, a koje su bile meta kritika Njemačke, bile su rezultat ustupka vlade populistima za njihov pristanak na reformu penzionog sistema.

Socijaldemokrate oslabljene uprkos pobjedi

Glavni cilj šarene koalicije ljevičara, koju čine Socijalistička narodna partija, socijal-liberali i socijaldemokrate, bio je upravo potiskivanje desnih populista iz vlasti. To su i postigli. Ipak, nakon sinoćnje pobjede kod mnogih su se pomiješali radost i zebnja jer svi znaju da bi naredne četiri godine mogle biti turbulentne.

Razlog za to nije samo slab rezultat socijaldemokrata. Sa 25,5 odsto glasova bio je to najslabiji rezultat od 1906. godine. Helle Thorning-Schmidt  mora da bude spremna na ustupke koalicionim partnerima. Tokom predizborne kampanje dominirale su privredne teme i na te teme će se sigurno koncentrisati socijalnoliberalna stranka Radikale Venstre. Ova stranka bi umjesto izdašnim programima za podsticaj, radije dala zamah privredi tako što će napraviti uštede u državnom budžetu. U tom pogledu se u potpunosti slaže sa novom konzervativnom opozicijom. Još tokom izborne noći je predsjednica socijalista Johanne Schmidt-Nielsen izjavila kako socijal-liberali ne mogu imati pravo veta u privrednoj politici. U vladajućoj koaliciji tako je već počela borba za prevlast čiji ishod je potpuno neizvjestan.

Nova perspektiva za Evropu

Jedno je sigurno. Nova vlada će zauzeti potpuno novi stav u politici koja se vodi na nivou EU. Bivša vlada Danske je često samostalno povlačila poteze koji se nisu sviđali susjedima i partnerima u EU. Ne treba ipak očekivati previše. Planirano je da se dva od ukupno tri sporna pitanja za Dansku riješe tako što će se raspisati referendum. Ta dva pitanja se tiču resora sigurnosti, odnosno pravosuđa i unutrašnje politike.

Nema govora o tome da bi nova vlada mogla pokrenuti pitanje uvođenja eura kao valute. Svi političari dobro znaju da su Danci krajnje skeptični kada je u pitanju zajednička valuta, te da bi referendum o tome sigurno dožiivio neuspjeh.

Protekle noći ionako se nije mnogo razmišljalo o tome. O tome nije razmišljao ni gubitnik izbora Lars Løkke Rasmussen. On je svoju liberalnu Venstre stranku ponovo doveo do statusa najjače u parlamentu i tako uzdignuta čela prelazi u opoziciju. Siguran je da neće dugo biti u toj poziciji. "Sutra ćemo socijaldemokratama predati ključeve vladine kancelarije. Hella, pripazi dobro na njih. Mi ih samo posuđujemo", poručio je Rasmussen.

Autori: Elmar Jung / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović