(De) militarizacija najuspješnijeg projekta u BiH

Sedmu godišnjicu postojanja, OS BiH dočekale su sa zahtjevima za njenim ukidanjem. Iako mnogi tvrde da se radi o najuspješnijoj reformi provedenoj u BiH u posljednjih 17 godina, rastu zahtjevi za demilitarizacijom, koja je prema mišljenju većine, ipak samo politička igra. Činjenica je da su OS BiH važan faktor u stabilnosti zemlje ali kako kaže zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić “za naš program, politika treba da dogovori dalje korake”. “Sa svog aspekta tvrdim da ono što se dobije iz budžeta može da se iskoristi na bolji način, odnosno da imamo bolje opremljenu i obučenu vojsku”, kaže Okolić.

Bez obzira na probleme, OS BiH pokazale su spremnost i odlučnost u mirovnim misijama, a prema riječima člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića neophodno je i dalje ulagati u modernizaciju radi dalje uspješnosti: “Naši saveznici, kažu da je napredak naših OS na putu u NATO u ovih sedam godina, vjerovatno najbrži napredak koji je zabilježen”.

RS ne želi izdvajati novac za OSBIH

Skoro pola BiH ne slaže se sa ovim tvrdnjama jer rukovodstvo RS već duže vrijeme insistira na reformama jer se, kako kažu “izdvajanjima za vojsku mogu pokriti svi deficit u BiH”. Predsjednik RS Milorad Dodik otišao je korak dalje i zatražio ukidanje Oružanih snaga: “Veoma je nepotrebno sa stanovišta ekonomije trošiti ovoliki novac. Mi ne želimo u narednih šest godina da dajemo novih 600 miliona maraka za OS BiH”.

Na svečanosti obilježavanja Dana Oružanih snaga BiH, član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović rekao je da je BiH u posljednje vrijeme suočena sa sve otovorenijim atacima na suverenitet BiH i dovođenja u pitanje njene državnosti kao i pokušajima da se ponište rezultati mukotrpnih reformi: "Jedan od takvih pokušaja se odnosi i na reformu odbrane kroz javno izneseni zahtjev za ukidanje Oružanih snaga BiH i demilitarizaciju. Mi koji gradimo budućnost ove zemlje i brinemo o miru i sigurnosti njenih građana nikada nećemo na to pristati. Uložit ćemo još veće napore da završimo posao koji smo započeli".

Moguća samo demilitarizacija cijelog regiona

Zahtjev za demilitarizacijom komentarisao je uoči ovonedjeljne (29.-30. novembra) sjednice Savjeta za sprovođenja mira (PIC) u Sarajevu i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko. On je za agenciju SENS rekao da je o tom pitanju preuranjeno govoriti: "Ta problematika bi se morala ispitati u jednom trenutku kada bi Srbija, Hrvatska i Crna Gora razoružale svoje snage i kada na Balkanu ne bi bilo više nijednog vojnika. To bi bio trenutak kada i bi i BiH mogla razmišljati o tome da više nema Oružanih snaga".

Da se radi o najuspješnijoj reformi koju treba i dalje provoditi smatra član Komisije za odbranu i bezbjednosti Parlamenta BiH Šefik Džaferović. Svaka priča o umanjenju značaja OS BiH je neprihvatljiva, kaže Džaferović:”Priča o demilitarizaciji je obično politikanstvo. BiH mora imati Oružane snage što je u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Svi oni koji politizuju trebaju se okaniti toga i okrenuti se daljim reformama”.

Otpušta se 1.000 vojnika, jednom vojniku komanduje 1,5 starješina

I dok Džaferović tvrdi da neće biti smanjenja broja OS BiH, Okolić je potvrdio da će oko 1.000 vojnika naredne godine ostati bez posla: “Blizu te cifre će biti otpuštanje i to u skladu sa Zakonom o Oružanim snagama. To su vojnici koji pune 35 godina života i kada su ulazili u sistem OS BiH, oni su takav ugovor i potpisali”.

Oružane snage, kaže Dušanka Majkić, član Komisije za odbranu i bezbjednost broje 3.800 vojnika i 5.200 oficira i podoficira, što je nedopustivo:”Taj nonsens bi trebao da otkloni dokument koji se zove Pregled obrane ili tzv. Bijela knjiga koja treba da definiše veličinu i strukturu OSBiH i njene lokacije. Međutim i za to ne postoji politički dogovor”.

Vojno politički komentator iz Sarajeva Neven Kazazović kaže da se bez obzira na sve radi o jednoj od najuspješnijih reformi u BiH. Zbog toga kaže Kazazović priča o demilitarizaciji je politička priča, koja je neprovodiva: “Može biti samo da se cijeli region demilitarizuje i da kao takav uđe u neke integracije a to ne nemoguće”.

Imovina na čekanju

Bosna i Hercegovina je primljena u Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) još 2010. godine ali su ministri spoljnih poslova država članica NATO-a postavili uslove za punu realizaciju ovog članstva. Ti uslovi odnose se na knjiženje vojne imovine i njeno registrovanje na državu, o čemu još nema dogovora unutar BiH

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić