Delikatna potraga za statusom Ukrajine

Što učiniti s Donbasom? Pa čak i ako je primirje između vlade u Kijevu i proruskih pobunjenika krhko, već uskoro bi se moglo postaviti pitanje o budućnosti istočnoukrajinskih područja Donjecka i Luganska. Sporazum koji je potpisan 5. rujna u Minsku ne daje jasan odgovor na to pitanje. Ukrajina se samo obvezala na provedbu "decentralizacije moći". Parlament u Kijevu trebao bi donijeti zakon o posebnom statusu za oba područja. O pojedinostima se još nije govorilo.

Kijev bi trebao zadržati Donbas

Pobunjenici pod tim de facto podrazumijevaju neovisnost. A to je jasno rekao "zamjenik predsjednika vlade" "Narodne Republike Donjeck" Andrej Purgin u ponedjeljak (8.9.) u intervjuu ruskoj informativnoj agenciji Interfax: "Trenutno nije riječ o povratku kao sastavni dio Ukrajine." Ukrajinska vlada to vidi drugačije. Stav Kijeva moglo bi se ovako opisati: više autonomije - da, neovisnost - ne. Razlozi za to su očiti. Nakon ruskog pripojenja poluotoka Krima Donbas bi bio novi gubitak teritorija. S više od 3.000 mrtvih, prema podacima UN-a, Ukrajina je platila visoku cijenu da bi zadržala Donbas. Ustupanje ovih provincija izgledalo bi kao da su ljudi uzalud poginuli. U konačnici Donbas je sa svojim bogatim zalihama ugljena i plina važna regija za opskrbu Ukrajine energijom. Zemlja je ovisna i o donjeckoj teškoj industriji.

Sjene Transnistrije

Ali činjenica je da Ukrajina odmetnute regije zapravo ne može povratiti vojnim putem - barem tako dugo dok pobunjenici imaju podršku iz Rusije u teškom naoružanju i ljudstvu.

U pozadini ove pat pozicije sporazum iz Minska vodio bi ka zamrzavanju sukoba, smatraju mnogi promatrači. A time bi Ukrajina dijelila sudbinu nekih nekadašnjih sovjetskih republika. Posebno često spominje se Transnistrija, regija koja se početkom 1990. godine u ratu oslobodila Moldavije. Transnistrija nije međunarodno priznata. Ali postoji već dulje od 20 godina prvenstveno zahvaljujući gospodarskoj pomoći Rusije. Opasnost zamrznutog sukoba ostaje velika jer je za to zainteresiran ruski predsjednik Putin, pojasnio je kijevski politički stručnjak Vladimir Fesenko u razgovoru za Deutschen Welle. Fjodor Lukjanov situaciju vidi drukčije. "Položaj poput onoga u Transnistriji ima mnogo nedostataka za Moskvu", kaže predsjedatelj Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku u Moskvi za DW. S jedne strane, Rusija bi morala financijski podržavati odmetnute ukrajinske provincije, no to bi, s druge strane, dovelo do stalnih napetosti sa Zapadom, smatra Lukjanov. On vjeruje kako Rusija želi održati Donjeck i Lugansk kao autonomne pokrajine u Ukrajini.

Odricanje od Donbasa zbog Europe?

Ukrajinci se sada nalaze pred bolnom raspravom o budućnosti Donbasa. A ta rasprava nije "od jučer". Još u srpnju 2010. godine ukrajinski pisac Jurij Ihorovič Andruhovič pobrinuo se za veliku pozornost. Kada bi prozapadne snage u Kijevu ponovno došle na vlast, tada bi se Krimu i Donbasu ponovno trebala dati prilika za odcjepljenje", kaže u intervjuu Jurij Ihorovič Andruhovič. Tada je proruski predsjednik Viktor Janukovič, koji potječe iz Donbasa, bio tek nekoliko mjeseci na dužnosti. Ljudi na Krimu i u Donbasu su "dio ruske političke nacije", Ukrajina im je "strana i nezanimljiva", kritiziro je Andruhovič. On je zbog ovakvih izjava oštro kritiziran pa je kasnije te izjave relativirao.

Ali četiri godina kasnije, kada je Krim pripojen od strane Rusije a rat u Donbasu bio u punom jeku, Andruhovič se iznova izjasnio za odbacivanje istočnoukrajinske regije. Donbas se može zadržati kao dio Ukrajine samo na račun fatalnog ustupka za našu europsku budućnost", rekao je pisac ukrajinskom tjedniku "Dzerkalo Tyzhnia". Drugim riječima: Regija je sa svojim proruskim većinskim stanovništvom kočnica za Ukrajinu koja teži Europi. On se zauzeo za referendum. Ako bi došlo do odvajanja, na to ne bi trebalo gledati kao na kapitulaciju već kao na jedno odbacivanje, predlaže pisac.

Ali još uvijek nema anketa o tome koje rješenje bi podržala većina Ukrajinaca. U medijima je sve više glasova koji pokazuju razumijevanje za zamrzavanje sukoba, poput poznatog blogera i novinara Serhija Lesjtjenka iz internetskih novina "Ukrainska Pravda". On se oprezno zauzeo za zamrzavanje sukoba. "U protivnom bi ostatak Ukrajine bio zaustavljen na svom putu prema Europskoj uniji", piše Lesjtjenko.