Strah muslimana
15. oktobar 2019Ne, pokušaj napada na sinagogu u Halleu nije iznenađenje. Takvo nešto se odavno očekivalo kaže Aiman Mazyek, predsjednik Centralnog vijeća muslimana.Napad, koji je bio usmjeren protiv jevrejske zajednice u gradu Halle, je mogao pogoditi i muslimansku zajednicu, kaže on. I i židovi i muslimani su podjednako u fokusu počinitelja, kaže Mazyek i dodaje kako se stoga međusobno podržavaju. On također kaže da je u znak solidarnosti posjetio židovsku zajednicu u Halleu.
Odavno članovi zajednica okupljenih u Centralno vijeće muslimana doživljavaju napade na njihove vjerske ustanove. "Sama muslimanska zajednica u Halleu je primjerice godinama na meti napada. Razbijani su prozori, pisani nacistički grafiti. Prilikom dva posljednja napada je na vjernike pucano iz zračne puške", kaže Mazyek.
Došlo je do tihe promjene atmosfere, rezimira predsjednik Centralnog vijeća muslimana trenutno stanje. Nastalo je okruženje koje počinitelje ohrabruje ne samo da govore, već i da djeluju. "Ponašaju se upravo onako kako su neki desničarski ekstremisti - poput onih u slučaju Christchurch - opisali u svom manifestu. Njihovi tekstovi su pokrenuli druge da učine isto. Zbog toga je to katastrofa sa određenom porukom. To je šokantno", kaže Mazyek.
Veliki broj islamofobnih krivičnih djela
2018. godine je, prema podacima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, počinjeno ukupno 910 krivičnih djela u čijoj pozadini je islamofobija. Riječ je o neznatnom smanjenju u odnosu na 2017. godinu tokom koje je registrirano 1075 takvih krivičnih djela. No došlo je do povećanja broja napada na osobe. Tako je 2018. godine povrijeđeno 40 osoba u islamofobnih napadima, dok je u 2017. godini bilo riječ o 32 povrijeđenih.
Centralno vijeće muslimana, kako piše "Neue Osnabruecker Zeitung", polazi od toga da statistika ni blizu ne može obuhvatiti sve delikte i činjenično stanje oslikava samo djelomično. Umjesto toga postoji veliki broj pogođenih koji odustaju od toga da podnesu prijavu. Neka krivična djela, kako navodi list, ne bivaju ispravno od strane policije i državnog tužiteljstva ispravno klasificirana.
Islamofobija nije samo na rubovima društva
Prema istraživanjima Kai Hafeza, islamologa i predavača na Univerzitetu Erfurt, više od 50 posto Nijemaca je prijemčivo za islamofobiju. U nekim regionima Njemačke, poput Thueringena i Sachsena, je taj broj iznosi do 70 posto i više. Velike rezerve prema islamu u Njemačkoj postoje ne samo na marginama društva, već su prodrle i do centra.
I Birte Weiss, članica predsjedništva njemačkog Udruženja za borbu protiv diskriminacije, primjećuje sve veće rezerve prema muslimanima. Često se, kako kaže, radi o prostoj odbojnosti, poput "musliman, muškarac i odmah agresivan", rekla je ona za list "Handelsblatt". Antimuslimanski rasizam u svakodnevnici raste, kaže Weiss. Primjerice od učenika je, kako kaže Weiss, zahtijevano više puta da zauzmu stav prema "Islamskoj državi" jer se oni, prema mišljenju drugih učenika, kao muslimani u to razumiju.
Porast rasizma u svakodnevnom životu
Posebice je porastao rasizam u svakodnenom životu, kaže Aiman Mazyek u intervjuu za DW. "Pljuvanje i zli pogledi su još najbezazlenija iskustva. Mi naime na sred ulice doživljavano i sasvim otvoreno verbalno i fizičko nasilje. Prag inhibicije je smanjen, rasističke uvrede i psovke su enormno porasle", kaže on.
U međuvremenu se, prema Matyekovim riječima, klima toliko promijenila da oni koji su vjerojatno oduvijek imali rezerve prema muslimanima ili odbojnost to sada potpuno otvoreno izražavaju. "Ranije se nisu usuđivali, ali sada to čine", kaže on. To, prema njegovim riječima, važi za muslimane i židove podjednako kao i generalno za ljude koji izgledaju drugačije od većinskog društva. "Pogođeni su svi ljudi koji izgledaju drugačije ili strano", kaže Mazyek.
Neki članovi udruženja okupljenih oko Centralnog vijeća muslimana su već izvukli konsekvence iz agresije, kaže Mazyek. "U našoj zajednici se posebice plaše djeca i žene koji idu u džamiju. Idu sa lošim osjećajem na molitvu petkom. Drugi uopće više ne dolaze u zajednicu jer se jednostavno plaše ili su nesigurni", kaže on.
"To tako ne smije biti u pravnoj državi i slobodnoj otvorenoj zemlji kao što smo mi i u kojoj većna ljudi tako djeluje i misli. Zbog toga je i napada na sinagogu u Halleu i cezura", kaže Mazyek.
Šta se može učiniti protiv desničarskog ekstremizma? Mazyek razmišlja o tome da bude određen povjerenik za borbu protiv islamofobije. "K tomu mi moramo intenzivirati naš dijalog i istodobno investirati u sigurnost. Onaj ko želi pobijediti islamofobiju mora se konačno bez izuzetka boriti protiv islamofobije", kaže Mazyek.