Deutsche Bank i njezina "kulturna revolucija"

Najveća njemačka kreditna institucija jednostavno ne silazi s naslovnica svjetskih ekonomskih dnevnika. Naslovi članaka ukazuju na to da se Deutsche Bank trenutno bavi problemima i negativnom reputacijom: brojni sudski procesi, kako u Europi tako i u SAD-u, štete ne samo poslovanju nego i ugledu Deutsche Banke. Dolaskom na čelo ove tradicionalne kuće prije točno godinu dana (31.5. 2012.) dvojac Anshu Jain i Jürgen Fitschen najavili su "kulturnu revoluciju" u upravljanju ovom ustanovom. No koliko daleko je banka dospjela sa svojom preobrazbom?

Loša medijska slika i brojni procesi

Prosvjeda protiv Deutsche Banke je bilo uvijek: protiv poslova s naoružanjem, protiv špekulacija globalnim zalihama namirnica, ... No sada su se protiv politike uprave okrenuli i sami dioničari. Na posljednjem okupljanju dioničara prošlog tjedna (23.5.) uprava je to nezadovoljstvo mogla osjetiti i na vlastitoj koži. Dioničarima najviše smetaju mnogobrojni procesi za koje je banka čak morala odvojiti 2,4 milijardi eura, koji naravno nedostaju za neke druge investicije.

Lista predmeta oko kojih se vode procesi je duga: špekulacije s nekretninama, manipulacije kamatama za srednje poduzetnike i na kraju i utaja poreza. Vrhunac medijski negativnih "nastupa" Deutsche Banke bile su TV snimke naoružanih policajaca koji su osiguravali jednu raciju državnog odvjetništva u središtu tvrtke u Frankfurtu. Sve su to čimbenici koji poprilično štete ugledu banke.

Etička i moralna preobrazba

Sve su to doduše, kako je uprava priopćila u jednom pismu uposlenicima, "tereti prošlosti" protiv kojih se novo vodstvo bori "svim sredstvima". No u međuvremenu je i sam Jürgen Fitschen spoznao da se temeljne reforme ne mogu obaviti preko noći. "Temeljite promjene se provode korak po korak", rekao je Fitschen. "Etičkoj preobrazbi" i rješavanju balasta iz razdoblja dok je bankom autoritativno vladao Jürgen Ackermann se nadaju i dioničari.

Jedan od prvih koraka u preobrazbi Deutsche Banke je i način nagrađivanja djelatnika. Odsada bi se, osim dosadašnjeg glavnog čimbenika nagrađivanja radnika, a to je čisti materijalni učinak, pojačano trebali uzimati u obzir i "mekani" faktori poput stupnja zadovoljstva klijenata dotičnim djelatnikom banke. Daljnji važan korak predstavljen dioničarima je isplata bonusa menadžerima "na duge staze", a ne odjednom.

Početak "kulturne revolucije"

Zašto su reforme tako važne unutar jedne banke koja je, iako je najveća u zemlji, ipak samo jedno od mnogih dioničkih društava čija bi se sudbina trebala ticati samo dioničara i uposlenika? "Nama je Deutsche Bank potrebna. To je jedina, na međunarodnom planu istinski važna njemačka banka. I kao takva od vrlo velike važnosti za njemačku industriju", objašnjava Ansgar Burghof s katedre za bankarstvo Sveučilišta u Hohenheimu.

No izgleda da na putu istinskoj preobrazbi najvažnije njemačke kreditne institucije stoji nitko drugi nego osoba koja tu instituciju i vodi. Druga polovica vodećeg dvojca Fitschen/Jain, Anshu Jain, do dolaska na čelo banke je vodio odjel za investicijsko bankarstvo koja danas skrbi za najveći dio negativnih medijskih napisa. On je, osim toga od samog početka bio protiv temeljnih promjena. "Nemam osjećaj da je Deutsche Banci potrebna revolucija", izjavio je Jain još prije godinu dana. Njegovo direktno obraćanje na konvenciji dioničara mnogima je ipak ulilo nadu da je "kulturna revolucija" unutar Deutsche Banke ipak započela.

Autori: Sascha Quaiser / Nenad Kreizer

Odgovorna urednica: Marina Martinović