Dilema ajatolaha Hameneija

Iran je napao Izrael. Ali spašavanje Islamske Republike za Teheran je važnije od rata protiv njegovog zakletog neprijatelja. I Izrael je svjestan toga.

Ajatolah Ali Hamenei je na vlasti skoro 35 godina. Ovaj 84-godišnji teolog, čije zdravlje je narušeno, želi osigurati da njegovo životno djelo - Islamska Republika – nakon njegove smrti ostane u dobrim rukama. Najizglednijim nasljednikom smatra se njegov sin Mojtaba.

Hoće li se ispuniti želja takozvanog vođe revolucije je neizvjesno. Najkasnije od jeseni 2022. godine jasno je da vlada u Teheranu koristi silu protiv većine vlastite populacije koja želi kraj Islamske Republike. Hoće li se njegova želja ostvariti, sve je samo ne sigurno. Jer, najkasnije od jeseni 2022. godine – kada su šitom zemlje počeli masovni protesti zbog smrti Kurdkinje Mahse Amini – postalo je očito da moćnici u Teheranu silom vladaju nad većinom vlastitog stanovništva, koje teži ukidanju Islamske Republike.

Iransko stanovništvo je protiv rata

Takvo unutrašnje-političko raspoloženje vjerovatno je bilo važan razlog za to što se Teheran još uvijek nije umiješao u borbe u bliskoistočnom ratu. I Hameneiju je jasno da je malo vjerovatno da bi poziv na oružje naišao na odobravanje među iranskim stanovništvom i da bi to iznutra destabilizovalo Islamsku Republiku. Nije ni čudo što je iranski "revolucionarni vođa" stalno izbjegavao aktivno učešće Irana u ratnim dešavanjima i što je Hezbolah svom najvećem donatoru novca i oružja obećao da će se i sam boriti protiv Izraela.

Napad iz nužde

Međutim, s 1. aprilom i ciljanim napadom Izraela na iransku ambasadu u Damasku, Teheran je bio prinuđen da djeluje. Na mjestu gdje je 1982., kao rezultat građanskog rata u Libanu, osnovan Hezbolah, poginulo je sedam pripadnika Iranske revolucionarne garde - uključujući i dva brigadna generala. Pošto je od 7. oktobra u napadima iza kojih navodno stoji Izrael poginulo 18 pripadnika Revolucionarne garde, ajatolah Hamenei je bio prinuđen da posegne za oružjem – što je, takoreći, protiv njegovih sopstvenih nastojanja.

To da iranski napad na Izrael tokom vikenda možda nije bio izveden iz Hameneijevog potpunog ubjeđenja, već prije kao akcija da sačuva svoj obraz kao vođa snažne regionalne sile, jasno je i iz izjava pristiglih iz Islamske Republike ubrzo nakon toga. Još tokom noći je rečeno da se stvar "može smatrati završenom". Skoro da se nije mogla čuti nijedna riječ o tome koliko je ta akcija bila uspješna.

Strah od izraelskog kontranapada

Upitno je da li će Hamenei sada ponovo naći mir kako bi se mogao posvetiti drugim pitanjima. On sada mora računati s tim da će Izrael razmotriti vojni udar na Iran. Kao što je to učinio nakon napada na Hamasa 7. oktobra, premijer Benjamin Netanjahu će najvjerovatnije argumentovati da je njegova zemlja napadnuta i da ima pravo da se brani.

Ukoliko Izrael izvede kontraudar, može se računati da će on biti veoma precizan. Ciljevi bi mogli biti objekti Revolucionarne garde kao i postrojenja za nuklearni program. Ipak, pri tome će se nastojati da šteta po civilno stanovništvo bude što manja.

Jer, Izrael već dugo argumentuje da njegov cilj nije uništenje Irana, već ukidanje Islamske Republike – pri čemu se pokušava staviti na stranu većine iranskog stanovništva. Za ajatolaha Hameneija i njegovo životno djelo je to više od izazova.

fs/up/swr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu