Diplome su u Srbiji "najbolji biznis"

"Doktorska titula sasvim tajno", naslov je članka u kojemu se Spiegel Online osvrće na plagijatske afere koje su u posljednje vrijeme potresale političku elitu Srbije. "Prvo je pogodilo ministra unutarnjih poslova Nebojšu Stefanovića", piše Spiegel Online, pojašnjavajući da su Stefanovića trojica njegovih sugrađana znanstvenika, koji rade u Londonu, kritizirala da je njegov doktorski rad bezvrijedan te da "ne ispunjava ni minimalne kriterije". Taj njemački portal prenosi da su Stefanovićevi kritičari ministru savjetovali da po uzoru na njemačke političare Karl-Theodora zu Guttenberga i Annette Schavan podnese ostavku.

Na meti i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić

Spiegel Online zatim navodi daljnje primjere, poput gradonačelnika Beograda Siniše Malog: "Njegova disertacija je 'najgori plagijat' koji je dosad vidio, kazao je profesor ekonomije na Sveučilištu u Wiesbadenu Raša Karapandža, koji potječe iz Srbije. 41-godišnji Mali je 'trećinu ili više' njegovog 220 stranica obuhvatnog doktorskog rada prepisao ne navodeći izvore, kazao je Karapandža, dodajući da čitavi odlomci potječu s Wikipedije ili su doslovni prijevodi iz engleskih tekstova."

Čak se u tom plagijatskom kontekstu priča i o državnom predsjedniku Tomislavu Nikoliću, nastavlja Spiegel Online. "On je prije stupanja na dužnost stekao diplomu na jednom fakultetu, koji uopće nije imao licencu, tvrde mediji. Njegov u biti četverogodišnji studij je apsolvirao nezamijećeno od javnosti. Međutim, nitko na tom fakultetu, a niti itko od studenata i docenata se ne može sjetiti Nikolića. Listovi u Srbiji su u brojnim člancima dokazali kako su sveučilišta povezana s političarima. Doslovno su im pred noge bacane titule. Zauzvrat su fakulteti mogli raditi što hoće. 'Diplome su najbolji biznis', glasio je naslov lista Novosti. Broj doktorskih titula je, prema navodima statističara, eksplodirao u toj maloj zemlji s 206 u 2007. godini na 770 u 2012. godini. Međutim, nitko od znanstvenika se ne usuđuje istražiti te čak i za laike čvrsto potkrijepljene optužbe protiv navodnih lažnih doktora. Jer, onda bi možda i na vidjelo izišli i mnogi drugi poznati slučajevi i ugrozili čitav sustav", zaključuje Spiegel Online.

Slučaj Tijane Jurić: opasnost od stvaranja atmosfere linča

Tema broj jedan u javnosti u Srbiji je priznanje navodnog ubojice djevojčice Tijane Jurić, prenosi Sächsische Zeitung. Taj list navodi da je Srbija ujedinjena u mržnji prema njemu te da, unatoč činjenici da je smrtna kazna već više od 20 godina ukinuta - desetine tisuća građana pozivaju na smaknuće. "Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa žale što je ukinuta smrtna kazna, mediji traže njezino ponovno uvođenje", piše Sächsische Zeitung, postavljajući ujedno pitanje: "Zašto je u tom slučaju toliki bijes?"

Sächsische Zeitung se također osvrće na neuravnoteženo izvještavanje medija u slučaju ubojstva Tijane Jurić: "Listovi u velikoj većini podržavaju bijes i radikalne zahtjeve pomoću jednog sve drugo doli uravnoteženog izbora riječi. Udruženje novinara Srbije - UNS - je u petak (8.8.) kritiziralo dijelom potpuno pretjerano izvještavanje i zatražilo 'jasno razdvajanje činjenica, nagađanja i špekulacija'. Prije svega mora važiti pretpostavka nevinosti, dodaje se iz UNS-a. A 'Komitet pravnika za ljudska prava' (YUCOM) upozorava od 'stvaranja jedne atmosfere linča': 'Kampanja za uvođenje smrtne kazne je neprihvatljiva', poručili su ti borci za ljudska prava. Ipak, kako javljaju mediji, više od 100.000 ljudi je u roku od nekoliko sati potpisalo peticiju za tu kaznu."