Divjak - najpopularniji čovjek u Sarajevu

Berlinski Tageszeitung (TAZ) u svome online izdanju donosi članak o povratku umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka u Sarajevo, opisujući kako su građane glavnog grada BiH obuzele emocije kad je prilikom Divjakovog dolaska Hanka Paldum zapjevala "Bosno moja, divna mila".

"Danas 74-godišnji Jovan Divjak, Srbin iz Beograda, koji već desetljećima živi u Sarajevu, predstavlja proturječnost svim ideologijama i površnim analizama o Bosni i Hercegovini. 'Pružio je otpor pritisku nacionalističkih snaga i ideologija i u najtežim vremenima', kaže Srđan Dizdarević, bivši predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH. Divjak nužno privlači mržnju svih nacionalista. Za srpske ekstremiste u BiH je on izdajnik koji je branio muslimane. Muslimanska nacionalna stranka mu je pred kraj rata 1994. oduzela ovlasti, a nakon rata ga ostavila po strani zato što je Srbin. No sve to ga nije pokolebalo. Stoga je Divjak sada najpopularniji čovjek u Sarajevu, glasi u jednom radijskom komentaru", piše TAZ.

Kriminalne strukture na sjeveru Kosova blokiraju rješenje

"Samo pragmatizam može zbližiti Srbiju i Kosovo", piše u online izdanju lista Kölner Stadtanzeiger (ksta). U članku pod naslovom "Uzor Europa" ovaj list navodi da je doista točno da izgledi za članstvo u Europskoj uniji već više od jednog desetljeća Balkanu jamče mir. "Bez Europe bi se Belgija možda već raspala, a u Južnom Tirolu bi možda još uvijek detonirale bombe da granica s Austrijom s vremenom nije izgubila na važnosti. Riješiti te konflikte Europa, međutim, ne može. Postoji bitna razlika između rješavanja i ublažavanja.

NATO intervencija 1999. i proglašenje neovisnosti Kosova 2008. su utrli put rješavanju konflikta, ali ga nisu riješili. Čak ni u Europi ne postoji jedinstvo oko toga treba li bivšu srpsku provinciju smatrati neovisnom. To nije samo međunarodnopravni, nego i praktični problem. Na sjeveru Kosova su u posljednjih 12 godina ojačale strukture, koje na duge staze blokiraju svako rješenje. Ta regija nije podložna nijednoj legitimnoj državnoj vlasti, u njoj se ne primjenjuju međudržavni dogovori pa je time magnet za krijumčare i kriminalce. Oni koji tu vode glavnu riječ žele da status Kosova ostane na statusu quo", pojašnjava Kölner Stadtanzeiger.

Logika smirivanja Europske unije

Ovaj list se osvrće i na raspoređivanje kosovskih specijalnih snaga na granične prijelaze i time izazvani konflikt, navodeći da je to bio pokušaj uspostavljanja kontrole silom i bez sporazuma, čime je vlada u Prištini prouzrokovala krizu, a doživjela neuspjeh. "Ni postavljanjem KFOR-ovih trupa na prijelaze između Srbije i sjevera Kosova kriza nije riješena. Problem statusa je ublažilo to što i Srbija i Kosovo teže EU članstvu. Bez pritiska i 'mamljenja' iz Europe teško da bi ijedna strana sjela za pregovarački stol, a još teže bi došlo do dogovora."

"Cijela Europska unija funkcionira po logici smirivanja: problemi za koje nema rješenja se zaobilaze. Recept europske stabilnosti nije stvaranje jasnih odnosa, nego je to dobra volja da se nejasni odnosi ne uzimaju zaozbiljno", procjenjuje se u članku ovog kölnskog dnevnog lista i dodaje: "Puno više bi se dobilo kad bi pitanje statusa jednostavno postalo nebitno. Do toga bi se došlo ukoliko bi se Beograd i Priština mogli dogovoriti o slobodnom prometu roba i kad bi se policija na obje strane zajedno potrudila izići na kraj s kriminalnom scenom na sjeveru Kosova."

Autorica: Marina Martinović

Odg. ur.: A. Slanjankić