Djeca i dalje sredstvo za političke ciljeve u BiH

Roditelji bošnjačke djece u Konjević Polju ne odustaju od svojih zahtjeva da se uvede nacionalna grupa predmeta za njihovu djecu. To u praksi znači da u onim školama gdje postoji više od 50 odsto djece, u ovom slučaju bošnjačke nacionalnosti, mora biti uvedena grupa nacionalnih predmeta, odnosno istorija, geografija i maternji jezik. Član Savjeta roditelja u školi u Konjević Polju Vehid Dedić ne vjeruje u skorašnji dogovor s obzirom na stavove svih strana u ovom slučaju: "U idućoj, odnosno do kraja ove sedmice tražićemo alternativu, ukoliko roditelji budu htjeli tražićemo alternativu u susjednim opštinama u Federaciji BH".

Ministar nije Nostradamus

Jedno od rješenja koje je ponudilo resorno ministarstvo, odnosno njen predstavnik na posljednjem sastanku je da djeca krenu na nastavu, a da se u hodu rješavaju sva sporna pitanja. Zdravko Marjanović, pomoćnik ministra prosvjete kaže da dogovora nema oko uvođenja nacionalne grupe predmeta od prvog do petog razreda: "To nije definisano i ja nisam bio u prilici da oko toga dajem saglasnost. To je nadležnost ministarstva".

A ministarstvo za to vrijeme održava tematske sjednice o obrazovanju Banjaluci o budućnosti obrazovanja u tom entitetu ali bez pomena na probleme u školama u Konjević Polju i Vrbanjcima u opštini Kotor Varoš, gdje bošnjačka djeca takođe ne pohađaju nastavu. Tek na novinarsko pitanje o ovoj temi ministar Goran Mutabdžija odgovara: "Nisam Nostradamus ali znao sam odgovor i prije dvadeset dana - učenici polaze u školu!".

"Naša djeca nisu pijuni"

Ministar se prevario jer roditelji pokušavaju da prebace djecu u susjedne opštine gdje se radi po nastavnom planu i programu Federacije BiH. I predstavnici OSCE-a poslali su klasiču demagošku poruku kako vjeruju da će se ovaj problem što prije riješiti u interesu svih. Roditelji će danas u Sarajevo, gdje se održava ministarska konferencija, kako bi se, kako kaže roditelj Halida Muminović, izborili za prava svoje djece: "Mi nismo djecu htjeli pustiti u školu jer ona nisu pijuni. Mi smo izvarani ne jednom nego deset puta. Naša djeca idu u Sarajevo na proteste da nas neko vidi, da vide da postojimo".

Slična situacija je i u osnovnoj školi u Vrabanjcima u opštini Kotor Varoš, gdje roditelji takođe traže uvođenje nacionalne grupe predmeta. Jedan od roditelja Nedžad Smajlović svjestan je da bi prebacivanje djece u druge škole moglo biti teško za roditelje u svakom pogledu, ali spremni su na sve: "Vjerovatno će otežati ali to nije do nas. Neka ministar riješi naš problem i to je to. Prošli smo sve procedure i sada je do ministra".

Iako roditelji tvrde da u njihovim zahtjevima nema politike, u BiH se nažalost sve može staviti pod ove okvire. Predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević smatra da vlast u RS treba da dozvoli djeci bošnjačke nacionalnosti učenje po nacionalnoj grupi predmeta. S druge strane Dizdarević se ne može oteti utisku da je cijela stvar ispolitizovana: "Mislim da se visoko politizuje taj slučaj i da se ne ide pravim putem u smislu pokušaja da se nađe neko rješenje".

Svi se "uključili" u slučaj

U cijelu priču su se uključili i zvaničnici sa "obje strane" braneći interese naroda kojem pripadaju. Tako za srpske političare nema sumnje da se radi o ispolitizovanom procesu dok bošnjački lideri za sve krive aktuelnu vlast i nebrigu prema Bošnjacima u RS. "Mislim da je predsjednik RS najodgovorniji za stanje u ove dvije škole. Trebalo je prihvatiti zahtjeve roditelja. Ne vidim razloga da se oko ovoga diže ovolika prašina", kaže Mirsad Đapo, delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS.

Da se politika uvukla duboko u obrazovanje smatra i prvi čovjek Helsinškog odbora za ljudska prava RS, Branko Todorović. To pokazuje i slučaj "dvije škole pod jednim krovom", u čijem je slučaju Sud u Mostaru presudio da se radi o diskriminaciji ali se i danas u pojedinim školama radi po ovom principu. On podrazumjeva obrazovanje učenika iz dvije etničke grupe, bošnjačke i hrvatske u istoj zgradi, ali fizički odvojeni jedni od drugih. Radi se i po različitim nastavnim planovima.

Vrh ledenog brijega

"Kao da rat u BiH nije ni završen i da se prenio na neka druga polja među kojima je obrazovanje i mislim da je to zaista na štetu građana, u ovom slučaju na štetu mladih. Svakako to je u interesu onih političkih struktura koje na perfidan način od svakog pitanja prave nacionalno i životno pitanje kako bi odvratili pažnju od siromaštva i ekonomskog beznađa", zaključuje Todorović.

Ovo je samo vrh ledenog brijega kada je riječ o problemima u obrazovanju u BiH a ono najbitnije, slažu se mnogi, je stvaranje jednog, krovnog ministarstva na državnom nivou. To bi riješilo mnoge probleme jer samo Federacija BiH u ovom trenutku ima deset kantonalnih i jedno entetsko ministarstvo, i svako od njih je nazavisno što stvara haos u obrazovnom sistemu.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić