Djeca (ni)su bezbjedna na internetu

Ogromna količina dostupnosti informacija na internetu mamac je, posebno za djecu, koji može da prouzrokuje neželjene posljedice ali i da ugrozi bezbjednost djece. Komunikacija putem interneta posebno je važna pa je ove godine i moto međunarodnog dana bezbjednijeg interneta, “poveži se sa poštovanjem”. Prema istraživanjima koje je radio Ombudsman za djecu RS, djeca od 10 do 18 godina koriste internet od jedan do 4 sata dnevno. “Osnovci još istražuju taj medij i nemaju još razvijen osjećaj da budu oprezni u korišćenju interneta. Primjetili smo da jedan broj djece, iako poznaje opasnosti na internetu, kada ih pitate da li bi se sastali sa onim koga su upozali preko interneta, kažu da bi ali bi otišli negdje gdje se okuplja više ljudi. Znači da je dio osnovaca još nedovoljno osvješćen kakve su opasnosti na internetu”, kaže zamjenik Ombudsmana RS , Zlata Hadžić Bajrić.

Pedofilija, provala na profil….

Razloga za brigu ima ali je najveći problem, smatraju stručnjaci, što djeca ali ni njihovi roditelji ne prepoznaju da se radi o nasilju na internetu. Najviše opasnosti donose društvene mreže a neke od njih koristi i petnaestogodišnja Anđela Arar iz Banjaluke: “Ja nisam imala nekih ozbiljnijih problema na internetu ali zastrašujuće je to što je čak 30 odsto mojih vršnjaka imalo problem zbog interneta. To su uglavnom nepristojno izražavanje, pedofilija, provala na profil, vrijeđanje na nacionalnoj osnovi itd…”

Tatjana Duronjić sa Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke kaže da veliki problem u ograničavanju djeteta na internetu predstavlja Konvencija o pravima djeteta, koja mu osigurava pravo na privatnost , gdje se isključuje čak i roditelj: “Roditelji bi zapravo trebali kroz kulturu roditeljstva da prihvate takvu jednu činjenicu a da opet pronađu načine za neke mudre, kulturne, manje vidljive načine za kontrolu”.

Ukoliko bi se pravila rang lista u smislu odgovornosti prema djeci i internetu roditelji su svakako na prvom mjestu. Međutim nije mala odgovornost ni škole u cijelom procesu, kaže direktorka OŠ Ivo Andrić iz Banjaluke, Željka Opačić: “Uradili smo temu o bezbjednosti interneta. Mali uzrast, dakle razredna nastava je pod kontrolom. Čini nam se da je rizična grupa ova od 6. do 9. razreda. Kažu za srednju školu da nije toliki problem, da se znaju kontrolisati”.

Bez zabrane, samo kontrola

Internet i društvene mreže postali su dio života, htjeli mi to priznati ili ne, kaže psiholog Srđan Puhalo. Stvar je u kontroli roditelja koji trebaju da znaju sve šta djeca rade na internetu: “To je jedno novo polje koje je otvoreno. Djeci to ne možeš zabraniti ali je poenta kako to iskoristiti u svoju korist odnosno kako dijete uputiti u sve ono što je dobro ali i da znaju šta je loše što donosi internet. I djeca i odrasli moraju biti svjesni opasnosti. Pitanje je i koliko su roditelji kod nas pripremljeni za nešto što se zove internet”.

Internet je, slažu se svi, postao sastavni dio života djece ali se postavlja pitanje gdje je granica potreba djece i onoga što će eventualno ugroziti njihovu bezbjednost na internetu. Ilustracije radi, prema istraživanjima koja su rađena prošle godine čak 98 odsto učenika srednjih škola koristi internet ali zabrinjava podatak da čak svakog četvrtog roditelja ne zanima kako njegovo dijete provodi vrijeme na internetu.

Autor: Dragan Maksimović
Odg. urednica: Jasmina Rose